NJ 6. IV. SZ: UOČI IZBORA U BIH

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 6. IV. 2000. Birati zajedno, živjeti odvojeno "'Imaš li kakvih problema? Iziđi na izbore!'. Sve tri etničke skupine u Bosni - Muslimani, Hrvati i Srbi - pozvane su da sudjeluju na općinskim izborima, ove subote, i da glasuju za određeni cilj: 'Glasajte za promjene!', glasi poziv. Doduše, spomenutu očajničku predizbornu borbu za bolju budućnost ne vode domaće stranke već međunarodna zajednica. Dulje od pet godina ona pokušava pretvoriti Bosnu u 'samostalnu državu' u kojoj će zajedno živjeti međusobno pomirene etničke skupine. No, jazovi etničke podjele ostaju duboki nakon protjerivačkog rata koji je odnio 200 tisuća žrtava i ostavio iza sebe 2,5 milijuna izbjeglica. Ovog vikenda međunarodna zajednica pokušava peti put premostiti te jazove izborima. Drugi put nakon sklapanja Daytonskog sporazuma bit će izabran novi sastav općinskih skupština, a međunarodni organizator izbora, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), upućuje biračima posredstvom televizijskih i oglasnih propagandnih poruka u prvom redu sljedeću poruku: nemojte ponovno glasati za nacionalističke strane koje tvrde da predstavljaju bosanske Muslimane, bosanske Hrvate ili bosanske Srbe i žele i dalje razdvajati etničke skupine uz pomoć mržnje i straha. Međunarodni povjerenik za Bosnu Wolfgang Petritsch također apelira na sve Bosance: 'Iskoristiti priliku općinskih izbora i odlučite se za promjene'. No, ni njegov ured ne očekuje dramatične promjene ni u jednoj općini dvije asimetrične polovice Bosne - ni u bosansko- hrvatskoj federaciji ni u republici srpskoj. U federaciji se bar može očekivati veći broj glasova za Socijaldemokratsku stanku. Ankete predviđaju da će u prvom redu u industrijskom gradu Zenici i u Sarajevu veći broj glasova zabilježiti multietnički i reformski orijentirani socijaldemokrati - na račun Stranke demokratske akcije pod vodstvom čelnika bosanskih Muslimana Alije Izetbegovića. No, to je istodobno i jedina konkretna nada u otklon od poznatih, uhodanih stranačkih struktura u Bosni. U svakom slučaju, jedan događaj izvan granica Bosne još neće pozitivno utjecati na prilike u toj zemlji: riječ je smrti utemeljitelja hrvatske države Franje Tuđmana. Naime, nakon Tuđmanove smrti u Hrvatskoj je na vlast došla dotadašnja oporba, koja nikad nije dijelila njegove velikohrvatske ambicije. Nakon što je osvojila vlast, počela je smanjivati financijsku pomoć vojsci bosanskih Hrvata i bosanskoj podružnici Tuđmanove Hrvatske demokratske zajednice. Zato je HDZ zahvatila panika i njegove se frakcije međusobno udaljavaju. U zapadnom, hrvatskom dijelu Mostara i u hrvatskim područjima zapadne Hercegovine zagovornici čvrste ruke poput šefa aluminijskoga kombinata Mije Brajkovića zasad ostaju na svojim položajima te je regionalni šef međunarodnog ureda za Bosnu u Mostaru, norveški sudac Finn Lynghjem, došao do sljedećega gorkog zaključka: 'Politika je ovdje tek fasada za makinacije s crnim novcem'. 'Rat u ratu' između Bosanaca i Hrvata završio je prije šest godina - dokončao ga je sporazum o stvaranju federacije, sklopljen 1994. Otad u podijeljenom Mostaru formalno postoje zajednička tijela i rotacija gradonačelnika, ali samo je jedno jedno miješano tijelo uselilo u zajedničku zgradu - riječ je o kantonalnom sudu. Miješane policijske patrole obilaze samo sjedište regionalnog šefa ureda za Bosnu u hotelu Ero, smještenom u neutralnom središnjem dijelu grada. Bosanski i hrvatski policajci još imaju odvojene radio- frekvencije, što ide na ruku kriminalcima. Dvadestčetiri milijuna maraka koje je Svjetska banka namijenila za zajedniku vodoopskrbnu mrežu nije zasad iskorišteno zato što su Hrvati ustrajali na odvojenim vodoprivrednim poduzećima. Unatoč tomu, međusobni strah ljudi je ublažen. Doduše, u Mostaru su nabujale proljetne vode Neretve i oluje pokidale viseći pomoćni most, izgrađen nakon što su Hrvati za vrijeme rata razorili glasoviti stari most, ali se preko ostalih mostova u gradu bar preko dana odvija slobodan promet u oba smjera. Večernje šetnje još su odvojene na Srednju ulicu u istočnom i na aveniju u zapadnom dijelu Mostara. Novi hrvatski predsjednik Stipe Mesić izabrao je za odredište svog prvog proslavljenog posjeta Bosni Sarajevo a ne Mostar. U Sarajevu je zajedno s Alijom Izetbegovićem, šefom muslimanskog SDA, šetao po četvrti bazara. Kritičare je taj nastup dvojice političara potaknuo na opasku da je ranije koalicija Hrvata i Muslimana u Bosni bila obilježena 'bratskom svađom'. Šef stranke Izetbegović još i danas na manifestacijama izjavljuje sljedeće: 'Protiv nas su se urotile sve snage zla', ponovno prizvavši kao 'neprijatelje Bosne' srpske 'četnike' i 'hrvatske ustaše'. Na kraju, valja razmotriti i stanje među Srbima: OESS je, doduše, kao međunarodni organizator izbora, isključio srpske radikale pod vodstvom smijenjenog predsjednika RS Nikole Poplašena iz izbora, ali zapadni predstavnici u Sarajevu nisu jedinstveni kada je riječ o mogućem utjecaju noćnog uhićenja Momčila Krajišnika, desne ruke nekadašnjeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, na same izbore. Francuski kontingent u sastavu NATO-ove mirovne postrojbe demonstrirao je uhićenjem aktivniju suradnju s međunarodnim sudom za ratne zločince sa sjedištem u Den Haagu, a srpski su prosvjedi zasad ostali na verbalnoj razini. No, izvođenje akcije neposredno uoči izbora moglo bi polučiti i kontraproduktivni učinak. Naime, moglo bi pridonijeti učvršćivanju položaja Karadžićeve stranke SDS u istočnim općinama RS; osim toga, moglo bi glavnom gradu Banja Luci podariti gradonačelnika iz redova SDS-a. U svom je predizbornom apelu međunarodni povjerenik za Bosnu Petritsch skrenuo pozornost na približavanje krize. Treba napokon nešto učiniti u prilog tržišno-privrednoj reformi i u borbi protiv korupcije, naglasio je Petritsch. No, nesigurna budućnost Bosne očituje se i u okolnosti da još nije sigurno hoće li u jesen biti održani opći izbori na državnoj razini. Naime, zasad nije prihvaćen izborni zakon za cijelu Bosnu, a visoki povjerenik ne želi takav zakon propisati dekretom", napominje na kraju izvješća Bernhard Kueppers.