IZVJEŠĆE PUČKOG PRAVOBRANITELJA ZA 1999.

ZAGREB, 6. travnja (Hina) - U Ured pučkog pravobranitelja u prošloj su godini pristigle 1623 pritužbe ili obavijesti o povredama prava građana. U odnosu na godinu prije, kada je zaprimljeno 2029 predmeta, to je smanjenje od 20 posto. Kao i ranijih godina, najveći broj pritužbi - oko trećine, odnosi se na povrede imovinskih ili stambenih prava. Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja u 1999., treće je izvješće tog instituta koji ima zadaću promicati i štititi ljudska prava, slobode čovjeka i građanina. O pravobraniteljevu izvješću Hrvatski državni sabor raspravljat će sredinom travnja.#L# Najdrastičnija kršenja ljudskih prava - ugrožavanje života i slobode (u prošloj godini) u Uredu pučkog pravobranitelja nisu zabilježena, što ne znači da ih ponegdje nije i bilo, kazala je zamjenica pučkog pravobranitelja Marta Vidaković. Po njenim riječima, u prošloj, za razliku od prethodnih godina, nije bilo dojava da su nečiji život ili sloboda bili ugroženi. U cijeloj državi, pa i na područjima gdje je ranijih godina bilo fizičkoga nasilja, to je nasilje stavljeno pod nadzor, temeljna je policija obavila svoju zadaću. Ispada na tim područjima i dalje ima, no oni ne utječu na osobnu sigurnost, ti ispadi više spadaju u sferu prekršajnog prava, jer se radi o verbalnim prijetnjama i uvredama, kaže Vidaković. Iako je značajno smanjen broj pritužbi zbog neprimanja u hrvatsko državljanstvo, još uvijek ima dosta slučajeva da se, bez valjanog razloga, odbijaju zahtjevi za prijam. To je značajan problem, jer je za državljanski status vezano ostvarivanje niza drugih prava, primjerice mirovinskih, invalidskih,..., kaže Vidaković. I u Izvješću za 1999. pučki pravobranitelj upozorava na povrede prava iz mirovinsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja. Stoga smatra da treba pregledati sve interne akte Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i ocijeniti njihovu usklađenost sa zakonima. Marta Vidaković pritom kaže kako višegodišnje iskustvo pokazuje da su se zakonske odredbe suspendirale ili na stanovit način mijenjale internim aktima Zavoda, a pučkom pravobraniteljstvu, unatoč zahtjevima, ti akti nisu redovito dostavljani. Upozorava i na povrede prava zdravstvenih djelatnika u postupku privatizacije primarne zdravstvene zaštite, te povrede iz rada i radnih odnosa. Što se tiče zaštite prava radnika, pravobranitelj tu može malo pomoći, jer se ta prava štite u sudskim postupcima, kaže Vidaković, napominjući kako ni sindikati nisu još dovoljno osposobljeni da preuzmu svoj dio posla u tim slučajevima, a cenzus za besplatnu pravnu pomoć je nizak. Stoga pučki pravobranitelj drži kako bi trebalo organizirati pružanje besplatne pravne pomoći, odnosno zastupanja na sudu za radnike čija su prava ugrožena. Govoreći o novim pritužbama, Marta Vidaković je kazala kako do prošle godine nije bilo pritužbi zbog zadiranja u privatnost građana - uhođenjem, prisluškivanjem, pregledom pisama. U 1999. smo primili nekoliko takvih pritužbi, a neke su podnijeli i novinari. Pokušali smo utvrditi je li bilo nezakonitoga prisluškivanja i uhođenja, no nažalost, punu istinu nismo mogli utvrditi. Samo jedan od prijavljenih slučajeva je riješen do kraja i utvrđeno je da je osoba bila nezakonito prisluškivana, rekla je Vidaković. Zamjenica pravobranitelja upozorava i na pritužbe, a u 1999. bilo ih je 60, zbog urbanističkog planiranja i bespravne gradnje. Posebno su teški, kaže, slučajevi kada se takvom gradnjom ugrožavaju spomeničke cjeline. Takav je slučaj zabilježen u Cavtatu i unatoč naporima pravobranitelja nije razriješen. O učinkovitosti preporuka pučkog pravobranitelja nadležnim tijelima, teško se može suditi, jer je malo povratnih informacija, ističe Marta Vidaković. Napominje da pravobranitelj, prije nego izda upozorenje ili preporuku, provodi ispitni postupak. Upravna tijela, osobito središnja (ministarstva), u čijem je radu pokrenut ispitni postupak, redovito su dostavljala podatke, no još uvijek ima gotovo pedeset posto slučajeva kada se na zahtjeve ne reagira. Najčešće se, kaže Vidaković, oglušuju gradske i općinske stambene komisije, osobito u Dalmatinskoj Zagori i Banovini, a gotovo je pravilo da na zahtjeve pravobranitelja ne odgovara komisija u Kninu. (Hina) bm im