FR-US-računala-Policija-Špijunaža FR-LIBERATION 3.4.ECHELON I FRANCUZI FRANCUSKALIBERATION3. IV. 2000.Francuska veza s 'Echelonom'"Afera 'Echelon' koja je dobila ime po anglosaksonskoj mreži za uhođenje telekomunikacija postaje
neugodna za političke dužnosnike i francuske 'službe'. Francuska je od 70-ih zapravo usko surađivala s američkom National Security Agency (NSA), tvrdi se u 'Svijetu obavješćivanja', povjerljivom dokumentu koji je općenito dobro obaviješten. No 'Echelon' se koristio protiv europskih poduzeća. U Parizu, povjerenstvo Narodne skupštine za obranu želi istražiti tu aferu. Europski su zastupnici raspravljali o tom pitanju, a ministri unutarnjih poslova petnaestorice raspravljat će o toj temi na svojoj sjednici 29. svibnja. (...)'Echelon' koji je u početku bio zadužen za uhođenje sovjetskoga bloka, 90-ih se postupno prebacio na borbu protiv raspačavanja droge i terorizma. Danas ga optužuju, napose autor izvješća za Europski parlament, Škot Duncan Campbell, da služi američkim trgovinskim interesima. (...)Francuski se dužnosnici, međutim, nisu htjeli uključiti u prepirku koja je u začetku. Naime, Pariz je 70-ih uspostavio vezu s NSA-om. U
FRANCUSKA
LIBERATION
3. IV. 2000.
Francuska veza s 'Echelonom'
"Afera 'Echelon' koja je dobila ime po anglosaksonskoj mreži za
uhođenje telekomunikacija postaje neugodna za političke
dužnosnike i francuske 'službe'. Francuska je od 70-ih zapravo usko
surađivala s američkom National Security Agency (NSA), tvrdi se u
'Svijetu obavješćivanja', povjerljivom dokumentu koji je općenito
dobro obaviješten. No 'Echelon' se koristio protiv europskih
poduzeća. U Parizu, povjerenstvo Narodne skupštine za obranu želi
istražiti tu aferu. Europski su zastupnici raspravljali o tom
pitanju, a ministri unutarnjih poslova petnaestorice raspravljat
će o toj temi na svojoj sjednici 29. svibnja. (...)
'Echelon' koji je u početku bio zadužen za uhođenje sovjetskoga
bloka, 90-ih se postupno prebacio na borbu protiv raspačavanja
droge i terorizma. Danas ga optužuju, napose autor izvješća za
Europski parlament, Škot Duncan Campbell, da služi američkim
trgovinskim interesima. (...)
Francuski se dužnosnici, međutim, nisu htjeli uključiti u prepirku
koja je u začetku. Naime, Pariz je 70-ih uspostavio vezu s NSA-om. U
Francuskoj je elektronsko uhođenje u ovlasti DGSE-a (Glavna uprava
za vanjsku sigurnost), zapravo njegove Tehničke uprave. 'Američka
je agencija 70-ih, tvrdi 'Svijet obavješćivanja', prenijela dio
svog iskustva ljudima iz Skupine za radioelektrične kontrole,
prethodniku Tehničke uprave.
Ta se suradnja nastavlja. Dvaput na godinu francuski stručnjaci
dolaze u Maryland gdje je glavnina opreme NSA-a. Ti francuski
inženjeri rade u DGSE-u i u Glavnom zavodu za naoružanje koji u
Rennesu ima poseban laboratorij, Celar. 'Elektromagnetsko
obavješćivanje', da se poslužimo francuskim nazivom, osniva se na
dvama vrstama opreme: hvatačima koji hvataju komunikacije i
računalima koja obrađuju prikupljene podatke da bi dobili korisnu
obavijest. Na tim je računalima francusko-američka suradnja bila
najveća. Trebalo je tada izraditi programe koji će u velikoj
količini tekstova moći tražiti zamršene pojmove, a ne samo ključne
riječi. Polazeći od zajedničkih temelja, Amerikanci i Francuzi
razvili su svoje vlastite programe. DGSE je tako izradio sustav
Taiga (Automatska obrada aktualnih geopolitičkih podataka), a
zatim Noemic. Danas se na računalima francuskih tajnih služba rabe
drugi programi.
Obrada velike količine podataka zahtijeva jaka računala. Taiga
zahtijeva računalo koje može obaviti milijardu operacija u
sekundi. No otkako je 70-ih propao francuski 'kalkulacijski plan',
ova se oprema može pronaći samo kod američkih dobavljača. DGSE
morala je obaviti kupnju preko Atlantika. Dakako, takva se
osjetljiva oprema ne može kupiti bez znanja američke vlade i
služba. Tehnička suradnja s SAD-om ne znači da Francuska sudjeluje
u mreži 'Echelon'. No ona je dosta velika da Pariz ne poželi
pogoršavati svađu s Washingtonom.
To više što se čini da francuske službe nisu jedine koje prisluškuju
što rade njihovi partneri u industriji. DGSE rapolaže s dvanaestak
postaja za prisluškivanje od kojih su neke zajedničke s Upravom za
vojno obavješćivanje. (...)
Napokon, Francuska nije odustala od nabave satelita za elektronsko
uhođenje, premda je odustala od projekta Zenon. Sve to ima svoju
cijenu. Od 1996. do 2000., DGSE je potrošio više od dvije milijarde
franaka za računalnu i opremu za vezu. Stoga jedan veteran
obavješćivanja može reći da 'DGSE po svojim prioritetima danas sve
više sliči američkoj NSA.' To je još jedan razlog da se ne svadimo s
njim", piše Jean-Dominique Merchet.