FR IV.-MONDE DIPL. NOVO GOSPODARSTVO

FRANCUSKA LE MONDE DIPLOMATIQUE travanj 2000. Novo gospodarstvo "Poznate su riječi Karla Marxa: 'Dajte mi vjetrenjaču, dat ću vam srednji vijek'. Mogli bismo dodati parafrazirajući ga: 'Dajte mi parni stroj, dat ću vam industrijsko doba'. Ili, ako ih primijenimo na suvremeno doba: 'Dajte mi računalo, dat ću vam globalizaciju'. Premda je takav determinizam pretjeran, dobro sažima glavnu zamisao: u ključnim trenutcima povijesti, veliki izum - koji nikada ne nastaje slučajno - remeti postojeći red, skreće društvo s putanje i daje poticaj za novu, dugotrajnu promjenu. Mi smo već prije dobrih deset godina neosjetno ušli u takve promjene. Koncem XVIII. st. parni je stroj, izazvavši industrijsku revoluciju, promijenio lice Zemlje: zamah kapitalizma, nastanak radničke klase, rođenje socijalizma, širenje kolonijalizma itd. No taj je stroj na koncu bio tek zamjena za mišiće. Računalo, koje je trebalo zamijeniti mozak, sada je na putu da, pred našim očima, izazove još veće i još neobičnije promjene. Svatko, naime, već može vidjeti kako se sve mijenja u njegovu okružju: gospodarske prilike, politička okolina, ekološki pokazatelji, društvene vrijednosti, kulturna mjerila i stajališta pojedinaca. Informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i digitalna revolucija, guraju nas, hoćeš-nećeš, u novo doba. Njegova je glavna značajka trenutni prijenos nematerijalnih podataka. I širenje elektronskih veza i mreža. Internet je središte, raskrižje i sinteza velike promjene koja traje. Autoceste su za današnje doba ono što je željeznica bila za industrijsko doba: jaki čimbenici poticanja i jačanja razmjene. Imajući na umu takvu usporedbu, brojni se sitni burzovni špekulanti sjećaju da 'gospodarska korist od prometnoga sustava raste po izlomljenoj crti, s iznenadnim skokovima kad se neke prometnice izgrade'. I da je '1840-ih izgradnja željeznice bila najvažniji pokretač industrijskoga rasta u Zapadnoj Europi'. Novi kapitalisti, dakle, ulažu na eksponencijalni rast u ovoj početnoj fazi, fazi djelatnosti u svezi s virtualnim autocestama, s mrežnim tehnologijama, s internetom. To se zove 'novo gospodarstvo'. Mnogi su ulagači i dalje uvjereni da će u doba jedne od najbržih promjena poduzeća posvuda, da bi se prilagodila, biti prisiljena da troše puno na računalnu opremu, telekomunikacije, mreže itd. Mogućnosti rasta čine se goleme. U Francuskoj je u zadnje tri godine više od deset milijuna ljudi kupilo pokretne telefone, a broj računala dvostruko je porastao. Procjenjuje se da bi broj korisnika interneta koji je 1998. bio 142 milijuna ljudi, do 2003. trebao biti petsto milijuna... U budućnosti bi se velika bitka mogla dogoditi između američkih, europskih i japanskih poduzeća koja bi htjela imati nadzor nad mrežama i prevlast na tržištu slike, podataka, zvuka, konzola za igrice, ukratko sadržaja. No, isto tako da bi se nametnula u elektronskoj trgovini. Internet se pretvorio u golemo trgovište. Dok je 1998. bila tek u začetku s jedva osam milijarda dolara razmjene, elektronska bi trgovina 2000. trebala ostvariti četrdeset milijarda, a u 2002. i premašiti osamdeset milijarda. Zahvaćeni žestokom groznicom bogatstva, sanjajući o laganom obogaćivanju, poticani većinom glasila, mnogi ulagači (stari i novi) gotovo posvuda nasrću na burze kao nekad tragači za zlatom na Eldorado. Tečaj nekih vrijednosti u svezi s galaksijom internet naglo raste. Prošle se godine vrijednost dionica desetak tvrtka postostručila. Druge su, poput American On Line (AOL) bile još bolje: njihova je vrijednost od 1992. porasla osamsto puta! Štediša koji je na dan kada je na burzu uvršteno pet velikih internetskih tvrtka (AOL, Yahoo!, Amazon, AtHome, eBay) uložio samo tisuću dolara, 9. travnja 1999. zaradio je milijun dolara... Indeks Nasdaq (burza gdje se razmjenjuje većina vrijednosnica visoke tehnologije u New Yorku) porastao je u 1999. za 85,6 posto. Premda je taj indeks u ožujku 2000. doživo znatan pad, njegov je rast od početka godine veći od 20 posto... No obogatiti se brzo, bez napora i bez rada, graniči s čudom. U Sjedinjenim Državama, unatoč općem bogaćenju, razlike se još uvijek produbljuju, što je nevjerojatno. One su dostigle razinu koja još nije viđena nakon velike recesije. Uspjeh novog gospodarstva čini se tako krhkim da izaziva pomisao na gospodarski 'boom' 20-ih, kada je, poput onoga što se događa danas, inflacija bila niska, a proizvodnja visoka. Tako da neki govore o 'opasnosti od stečaja' i prijete utvarom iz 1929... Srednjoročno bi trebalo preživjeti jedva 25 posto poduzeća Net- gospodarstva. Visoke financijske vlasti sada otvoreno upozoravaju štediše. 'Budimo oprezni s dionicama internetskih poduzeća', tvrdi, primjerice, g. Arnout Wellink, predsjednik središnje nizozemske banke koji brokere uspoređuje s 'poludjelim konjima koji trče jedan za drugim tražeći zlatni rudnik'. Kaže se da političke revolucije proždiru svoju djecu. Gospodarske revolucije čine isto", piše Ignacio Ramonet.