RDW 31. III. TJEDNICI

NJEMAČKI RADIO - RDW 31. III. 2000. Pregled tjednoga tiska Njemački politički tjednik 'Der Spiegel' analizira prvi proces u povijesti koji se pred haaškim sudom za ratne zločine vodi protiv trojice srpskih vojnika zbog sustavnog provođenja nasilja nad ženama u Bosni. Ovaj slučaj je presedan u povijesti međunarodnog sudstva jer do sada silovanje žena u ratu nije u međunarodnom pravu imalo status ratnog zločina. Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač i Zoran Vuković optuženi su za zločine nad muslimanskim ženama u Foči za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. 'Der Spiegel' upozorava na važnost ovoga procesa za koji kaže da je novum u pravnoj povijesti i vrlo odvažan pothvat, jer do sada seksualno nasilje iz političkih motiva nije bilo smatrano slučajem kršenja ljudskih prava i kao takvo nije moglo biti tretirano kao zločin nad čovječanstvom. Žene kao plijen i silovanje kao oružje nisu bili tema za Ujedinjene narode. Tek 1992. godine je UN-ovo povjerenstvo za ljudska prava definiralo organizirano nasilje nad ženama kao ratni zločin - ponukano dnevnim stravičnim izvješćima iz Bosne. Neobični politički publicitet i politizacija u međunarodnim medijima išli su na ruku ženskim žrtvama u ovom ratu, ali je bila nužna i civilna hrabrost poniženih žena koje su prevladale sram i progovorile o ovim događajima, zaključuje 'Der Spiegel'. Hamburški tjednik 'Der Spiegel' bavi se i analizom stanja u Jugoslaviji godinu dana nakon NATO-ove vojne intervencije. Neposredni povod je godišnje izvješće koji je prošli tjedan njemačkoj vladi podnio njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. U njemu se mogu naći pozitivne ocjene djelovanja međunarodne zajednice. Novinar 'Der Spiegela' upućuje, međutim, u svome tekstu na sve probleme koje NATO-ova vojna intervencija nije riješila. List tvrdi da u međuvremenu prijeti već sljedeći sukob s Miloševićem, ovoga puta zbog Crne Gore. Kad u travnju stožer europskih postrojba preuzme zapovjedništvo jedinica KFOR-a, mogao bi nepredvidivi lukavi taktičar iz Beograda pokušati staviti novu zajedničku obrambenu politiku Europe na vojnu kušnju. Stvari tada ne bi mogle biti riješene s eventualnim kirurškim zračnim napadima kao prije godinu dana. Kopnene postrojbe se, naime, već nalaze tamo: oko 45.000 vojnika iz 38 zemalja stacionirano je na Kosovu i u Makedoniji, a među njima je i 5700 Nijemaca. 'Naši dečki', kaže jedan skeptični Scharpingov pomoćnik, 'spremni su za akciju'. Unatoč 'gromoglasnim najavama' američkog predsjednika Billa Clintona potpore koju će NATO pružiti Crnoj Gori, prema riječima jednoga člana Schroederove crveno-zelene ekipe, u njemačkoj vladi o tom pitanju vlada šutnja. 'Ta tema je', kaže on, 'tabu', piše 'Der Spiegel'. Zgražanje i šok u Europi ovih je dana izazvalo otkriće britanskog novinara Duncana Campbella da su Sjedinjene Države sustav za prisluškivanje 'Echelon' iskorištavale za špijuniranje pojedinih europskih poduzeća. Taj je sustav instaliran još u doba 'hladnog rata', a Amerikanci su ga zadržali kako bi, navodno, dolazili do tajnih podataka o vrhunskoj tehnologiji na čijem razvoju rade europske tvrtke. Na tu ozbiljnu optužbu u tjedniku 'Die Zeit', protupitanjem je odgovorio bivši šef CIA-e James Woolsey: 'I zašto smo onda špijunirali? Campbellovo izvješće daje jasan odgovor na to pitanje, i to na onom mjestu na kojem on navodi jedina dva slučaja u kojima su europske tvrtke navodno bile cilj tajnih američkih istraživanja. O Thomson-CSF-u u izvješću se kaže: Tvrtka je navodno potkupila članove izbornog tijela brazilske Vlade. A u svezi s Airbusom se tvrdi kako je njegov predstavnik jednom službeniku saudijske Vlade ponudio mito. U europskim izvješćima te se činjenice uglavnom zanemaruju. Točno je, moji kontinentalni prijatelji, mi smo vas špijunirali zato što vi potkupljujete. Proizvodi vaših tvrtki često su skuplji ili tehnološki lošiji od proizvoda vaših američkih konkurenata. Zato vi tako često podmićujete. Suradnja vaših Vlada često ide tako daleko da je novac uporabljen za korumpiranje u više europskih država čak moguće odbiti od poreza', ističe šef CIA-e Woolsey u tjedniku. 'Die Zeit' donosi i komentar o posjetu Pape Ivana Pavla II. Izraelu. List piše da je tim putovanjem Ivan Pavao II. u određenoj mjeri prerastao svoj cjelokupni pontifikat i njime utvrdio jedan crkveno-povijesni datum, daleko iznad Katoličke crkve. Korijeni kršćanstva nalaze se u židovstvu, u jednom paradoksalnom odnosu istovjetnosti i razlike. Ali, kao da nisu u stanju prihvatiti zagonetku vlastitog podrijetla, kršćani su u svojoj povijesti uglavnom negirali paradoks tih korijena, pa čak ga i nasilno uništavali. I na kraju, oni se nisu dovoljno hrabro suprotstavili genocidu počinjenom nad njihovom odmetnutom braćom. Papa se svojim putovanjem ne samo zemljopisno, već i teološki vratio na polaznu točku povijesti. I upravo u toj ljudskoj veličini, dakle u svojoj skromnosti, svojem supatništvu, Ivan Pavao II. ostavio je iza sebe sva pitanja koja se pojavljuju u odnosu na njegovu nedavno proglašenu mea culpa. On je u prvom redu iza sebe ostavio rimsku kuriju i njezine sumnjičavce, koji su mu, kako je rekao jedan biskup, pri tome 'ulili mnogo vode u vino'. To je Papi uspjelo zato što je nužni neuspjeh učinio središtem svojeg priznanja, zaključuje komentator 'Die Zeita'. (RDW)