RFI 7. III. ČULIĆ O BLAŠKIĆU

FRANCUSKI RADIO - RFI 7. III. 2000. O reakcijama u Hrvatskoj na presudu haaškog suda Tihomiru Blaškiću iz Zagreba izvještava Marinko Čulić. "Slučaj Blaškić ne skida se iz žiže zanimanja javnosti u Hrvatskoj. Naprotiv, to je sada bez premca središnja tema političkog života zemlje. Ujedno to je i najveći izazov koji se postavlja pred novu vlast, koja je taj vreli krumpir preuzela od prethodne koja je očito žrtvovala Blaškića, no to problem Račana i Mesića samo relativizira, ali ga ne uklanja. Dobro se to vidjelo jučer pred američkom ambasadom u Zagrebu, gdje su demonstranti protiv presude haaškog suda izvikivali 'Bando crvena', klicali Tuđmanu i tražili izvanredne izbore. Po svom osnovnom profilu bila je to, dakle, ultradesna ulična predstava u kojoj se dizalo ruku na fašistički pozdrav, što nije novost na hrvatskoj političkoj sceni, ali je novo da skup nisu organizirale deklarirane profašističke grupe, iako su na njemu sudjelovale, što znači da je imao crtu spontaniteta. Također valja podvući da je ovo prvi skup ove vrste nakon pobjede opozicije na izborima i dolazi u najgore vrijeme kada nova vlast s mukom pokušava povezati konce u zemlji koju je zatekla u puno gorem stanju nego što se donedavno očekivalo. U takvoj situaciji ovakav izazov kakva je visoka Blaškićeva presuda koja senzibilizira ne samo ultradesnicu nego i prosječne građane, može dovesti i do urušavanja nove vlasti puno prije nego što je itko mogao predvidjeti. Zato je izniman odjek imala jučerašnja izjava premijera Račana da su pronađeni dokumenti koje je skrivao HDZ, a koji omogućuju da se identificiraju pravi krivci za pokolj u Ahmićima. Iz najave da će ti dokumenti biti predani obrani Tihomira Blaškića, treba zaključiti da on nije među tim krivcima ili da barem nije u onoj mjeri kako se to čita iz presude haaškoga suda. Račan je prvi put od dolaska na vlast progovorio s dozom kritičnosti o tome sudu, rekavši da je previše politizacije u presudi generalu Blaškiću, što se uklapa u rašireno mišljenje da se u Haagu sudilo jednoj politici, istina notorno zločinačkoj, ali za koju se ipak ne može okriviti Blaškić, ili ne prvenstveno on. S ovim se lako složiti, ali treba podvući i nešto što se u sadašnjim reagiranjima ne eksplicira ili se ne eksplicira dovoljno jasno. To je da je zločin u Ahmićima, i ne samo u njima, učinjen, i ako je Blaškić doista neviniji nego što iz haaške presude proizlazi, netko drugi je toliko kriviji. To su naravno na prvom mjestu počinitelji zločina, ali to je i onaj dio hrvatskoga političkog tijela u zemlji i u BiH-a koji je stvarao spiralu mržnje koja je najprije dovela do zločina, a zatim spriječila da oni budu sankcionirani. Sada je jasno da i pored siječanjskih demokratskih promjena Hrvatska tek treba otvoriti nikada posve apsolvirano pitanje denacifikacije, ali i haaški sud i njegovi politički sponzori trebaju sebi postaviti pitanje je li razumno da se neki sudionici rata u bivšoj Jugoslaviji kažnjavaju oštrije od nekih nacističkih zločinaca." (RFI)