DVIJE VELIKE BANKARSKE KRIZE KOŠTALE HRVATSKU 5,5 MILIJARDI DOLARA

DVIJE VELIKE BANKARSKE KRIZE KOŠTALE HRVATSKU 5,5 MILIJARDI DOLARA Troškovi dviju velikih bankarskih kriza u Hrvatskoj od njena osamostaljenja, koštale su otprilike 5,5 milijardi američkih dolara (oko 44 milijarde kuna). Procjene su to koje je nedavno iznio guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb koji prvu bankarsku krizu smješta u razdoblje 1991. do 1996., a drugu na početak 1998. s krizom Dubrovačke banke. Prvi veliki trošak bankarskih kriza je izdavanje tzv. velikih obveznica u 1991., koji se procjenjuje na 990 milijuna dolara. Drugi je pretvaranje tzv. stare devizne štednje u javni dug 1992. u iznosu 3,19 milijardi dolara. Slijedi razdoblje 1995./96. i sanacija četiriju banaka - Slavonske, Riječke, Splitske i Privredne banke Zagreb - čiji se trošak procjenjuje na 473 milijuna dolara. Tako se sveukupni trošak prve bankarske krize od 1991. do 1996. okvirno procjenjuje na 4,653 milijardi dolara. Druga bankarska kriza počinje krizom Dubrovačke banke koja je na kraju otišla u sanaciju, ali je niz drugih banaka otišao u stečaj. U razdoblju 1998. i 1999. HNB je zatražila stečaj za devet banaka i četiri štedionice (od kojih svi nisu odobreni), a prošli tjedan stečaj je predložila za još tri banke i jednu štedionicu. U tom su razdoblju u sanaciju otišle dvije banke - Dubrovačka i Croatia banka - a taj se trošak procjenjuje na 374 milijuna dolara. Ukupni trošak za osiguranu štednju u bankama u stečaju grubo se procjenjuje na 400 milijuna dolara, a taj trošak bit će dodatno uvećan za 50 milijuna odu li u stečaj i dvije banke za koje je HNB to predložila s prošlotjedne sjednice Savjeta - Hrvatska gospodarska banka i Agroobrtnička banka. Sve je te podatke Škreb iznio na ovotjednoj konferenciji za novinare posvećenoj ponajviše najnovijim slučajevima u hrvatskom bankarstvu - krizi u Istarskoj banci u koju je, kao i u Cibalae banku, Savjet HNB-a prošli tjedan imenovao povjerenika. I HNB i većina članova Vlade, koja je o problemu Istarske banke raspravljala jučer, rješenje za obje banke vide u njihovoj dokapitalizaciji, odnosno pronalaženju strateškog partnera kako se ne bi opteretio državni proračun i sve to prenijelo na teret poreznih obveznika. Naime, prema iznijetim podatcima u slučaju sanacije tih dviju banaka bilo bi potrebno 200 do 250 milijuna kuna proračunskog novca za Istarsku, te 94 milijuna za Cibalae banku. Stečaj bi pak samo u slučaju Istarske banke koštao 682 milijuna koliki je iznos osigurane štednje (do 100.000 kuna) u toj banci.