ŠKREB PODRŽAVA SABORSKU RASPRAVU O ULOZI HNB-A U BANKARSTVU

ŠKREB PODRŽAVA SABORSKU RASPRAVU O ULOZI HNB-A U BANKARSTVU Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb izjavio je danas da se intenzivno traže rješenja za dokapitalizaciju Istarske banke, u koju je nedavno imenovan privremeni upravitelj. Događanja posljednjih dana Škreb je okarakterizirao "isključivo kao politički pritisak na HNB glede odluka u svezi jedne banke" te "politički pritisak iz jedne regije". HNB i on osobno, kaže, ne bježe od odgovornosti i žele argumentiranu, stručnu saborsku raspravu. "Podržavam otvorenu, stručnu i argumentiranu raspravu o ulozi HNB- a u bankarstvu, a Sabor iz toga neka donese svoje zaključke", kazao je Škreb na pitanje o najavi premijera Ivice Račana da će parlamentarna većina uskoro zatražiti odgovornost guvernera. Škreb nema naznaka kada bi mogla biti ta rasprava, a ne može komentirati pitanje očekuje li svoju smjenu. "To je na Hrvatskom državnom saboru da odluči", kazao je Škreb na konferenciji za novinare. Guvernera bira i razrješava Sabor na mandat od šest godina. Škreb je na mjesto guvernera došao 1. ožujka 1996. Škreb interesantnim smatra da zahtjev za njegovom smjenom dolazi od ministra za europske integracije Ivana Jakovčića. "Interesanto bi bilo čuti da li u zemljama Europske unije od pojedinih ministara dolaze zahtjevi za smjenom guvernera", kazao je. Vrlo opširno čelnici središnje banke govorili su o brojnim nepravilnostima uočenim u poslovanju Istarske banke, u koju je prošle srijede poslan privremeni upravitelj. Odluka je, temeljem Zakona o bankama, donesena zbog nesolventnosti banke, jer njeni potencijalni gubici prelaze jamstveni kapital. Odluka je donesena samostalno, a Škreb je otkrio i da ga je u vezi osobe upravitelja nazvao sam Jakovčić predlažući da to bude jedan od članova uprave. To nije prihvaćeno jer je praksa da on ne bude iz banke, kaže Škreb. Privremenom upravitelju dan je rok od tri mjeseca u kojemu treba nastojati rješiti problem Istarske banke i naći strateškog ulagatelja koji će biti spreman dokapitalizirati banku, rekao je Škreb. S takvim pozivom privremeni se upravitelj obratio i najvećim domaćim bankama, a i Škreb je danas pozvao dioničare i mogućeg strateškog investitora da do petka pošalju svoje ponude. Guverner središnje banke izvijestio je kako je prošle godine postojala ponuda Riječke banke o kupnji. "Da je ona realizirana problemi Istarske banke bili bi rješeni. Ali Uprava Istarske banke to je odbila", kazao je Škreb, a ne zna da li ta ponuda još vrijedi. Upitan zašto je privremeni upravitelj Boris Bušac u petak donio odluku o obustavi isplata štedišama, Škreb je kazao da je to zakonski utemeljeno, a namjera joj je zaštita štediša. Pogrešna je, po čelnicima HNB-a, interpretacija da je privremeni upravitelj izazvao paniku. Čelnici HNB-a ne znaju ni što se točno dogodilo s računom banke u ZAP-u i deponiranjem potpisa. Upitani zašto je upravitelj imenovan desetak dana prije isteka roka iz oglasa o prodaji dionica iz portfelja Banke, što je bio i jedan od ranijih naloga, direktor HNB-ova Sektora nadzora i kontrole Čedo Maletić je podsjetio da je takav oglas objavljen i veljači 1998., ali se ništa nije dogodilo. Prodajom bi se, tvrdi, samo povećala likvidnost, ali bi se solventnost pogoršala. Maletić kaže da grube procjene govore da bi u slučaju da Istarska banka ode u sanaciju za to trebalo 300 do 400 milijuna kuna. Čelnici HNB-a uz ostalo su istaknuli kako su problemi u likvidnosti Istarske banke uočeni krajem 1998., te da je kontrola krajem 1999. pokazala da je banka nesolventna za oko 40 milijuna kuna. Po podacima koje je iznio Maletić, oko 88 posto aktive Banke je imobilizirano, izloženost prema pojedinim pravnim osobama daleko nadmašuje propise (npr. prema Arenaturistu 106 posto, Purisu 90 posto, Globus grupi 54 posto, gradu Puli 47 posto, Županiji Istarskoj 14 posto), a od kraja 1998. do rujna 1999. ona je čak povećana sa 763 na više od 810 posto (Zakon o bankama dozvoljava najveću izloženost od 400 posto u odnosu na jamstveni kapital). Privremeni upravitelj imenovan je i u Cibalae banku koja, kažu u HNB-u, ima oko 85 posto imobilizirane aktive. Maletić je najavio da će HNB prikupiti podatke o radu privremenih upravitelja koji su bili poslani u niz banaka, a na kraju je za njih predložen stečaj. Takvi su i najnoviji slučajevi Agroobrtničke banke (AOB) i Hrvatske gospodarske banke (HGB), kod kojih se uspjelo naplatiti dio potraživanja, ali veliki dio ne. Te su dvije banke imale koncentraciju plasmana prema svojim dioničarima i to AOB prema Mladenu Jakopcu, a HGB prema grupaciji Orešar, kazao je. Prošle je srijede Savjet HNB-a donio i odluku o oduzimanju dozvola za rad i za šest štedionica, kako je objašnjeno, zbog permanentnog kršenja mjera i propisa HNB-a. Zakon jasno kaže da bi one trebale odmah otvoriti postupak likvidacije, a vidjet će se da li će to i učiniti, ističu u HNB-u. Guverner Škreb iznio je i podatak da su ukupni troškovi dviju kriza u bankarstvu (prve zbog teškoća iz prošlog sustava, a druga 1998. i krizom Dubrovačke banke) otprilike pet milijardi američkih dolara.