NJ 29. III.-SZ-PUTIN I ZAPAD

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 29. III. 2000. Okretanje ruskom prijateljstvu "Godinu dana Zapad je razbijao glavu tko Rusiju ima na savjesti. 'Who lost Russia' glasilo je omiljeno pitanje vanjskopolitičkih mislilaca. Povećani NATO, rat na Balkanu, Čečenija, korupcija, spiskani krediti, nepredvidljivi Jeljcin - mora da je Rusija u neko doba u prošlom desetljeću ostala na kolosijeku. Trend u ruskoj politici koji traje od svršetka hladnoga rata na posljetku se uvjerljivo promijenio: Moskva se opet odvaja od Zapada. Sada, poslije predsjedničkih izbora, stratezi u ministarstvima vanjskih poslova nadaju se novim pravilima igre. 'Kako možemo prihvatiti Putina', glasi veliko pitanje koje je američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright sažela u jednostavnu tvrdnju: 'S njim se može poslovati' ili 'ono što kaže je OK'. Budući da sfinga Putin osim riječi (koje se daju tumačiti), pokazuje malo djela, špekulacije bujaju. Politički popis želja Zapada dugačak je i proziran: Europa i SAD žele opet pridobiti utjecaj na ruske reforme, žele sigurnost za svoje kredite, stabilnost i spremnost za mir. Putinova će gospodarska reforma stoga dobiti najveće značenje. SAD već maše kreditima, bude li se novi predsjednik dobro ponašao. U Rusiju je od 1992. oteklo više od 15 milijarda dolara. Još postoji otpor da se novi novac nekontrolirano daje trulom i korumpiranom sustavu, osobito ako se krediti daju zbog dobroga političkog ponašanja a ne prema mjerilima bankovne posudbe. Putin će stoga morati svu snagu uložiti u gospodarsku politiku kako bi dokazao svoju kreditnu sposobnost. Ruski Predsjednik ima u rukama i zgodno političko sredstvo pritiska kako bi ušao u poslove sa Zapadom. Američki predsjednik Bill Clinton ni za čim ne čezne jače nego da svoj mandat svrši sa sporazumom o razoružanju. Amerikanci imaju pred očima dvostruki udarac: ratifikaciju moljcima izjedenog sporazuma Start II. (smanjivanje strategijskog nuklearnog oružja) i sporazum koji bi SAD-u dopustio razmještanje proturaketnog obrambenog sustava. Vrijeme tjera, jer će u SAD-u biti izbori. Clinton je toliko željan uspjeha da bi najradije već idućega tjedna otputovao u Moskvu. No sve pokušaje približavanja ometa rat u Čečeniji. I tu je Zapad u dvojbi: s jedne strane je Rusija drugdje potrebna kao pomoćni policajac za regionalnu sigurnost da bi se moglo nadzirati za ovo doba tako tipične etničke i vjerske ratove. Kosovski bi se rat mogao dovršiti samo s Rusijom a ne protiv nje. S druge pak strane: kako doći u razgovor s Moskvom kad i sam ratni junak Putin krši sve temelje agende o ljudskim pravima? Ta proturječja mogu Putina ostaviti hladnim sve dok ga Zapad treba" - zaključuje Stefan Kornelius.