ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj predstavljaju pomak za cijeli Balkan i znak su umjerenim političarima u cijeloj regiji da su promjene moguće i da donose boljitak, rekao je u četvrtak nakon
razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom glavni tajnik NATO-a George Robertson.
ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj
predstavljaju pomak za cijeli Balkan i znak su umjerenim
političarima u cijeloj regiji da su promjene moguće i da donose
boljitak, rekao je u četvrtak nakon razgovora s hrvatskim
premijerom Ivicom Račanom glavni tajnik NATO-a George
Robertson.#L#
Izrazivši oduševljenje činjenicom da je baš on, kao prvi glavni
tajnik NATO-a dosad, došao u Hrvatsku, Robertson je na zajedničkoj
novinarskoj konferenciji s premijerom Račanom rekao da je njegov
posjet ujedno i izraz potpore opredijeljenosti nove hrvatske vlade
za demokratske promjene i suradnju s međunarodnom zajednicom.
Još je jednom naglasio da je činjenica da je hrvatski narod odbacio
ekstremiste i snage prošlosti "najbolja vijest dosad u 21.
stoljeću".
"Promjene su znak umjerenim političarima u cijeloj regiji - Srbiji,
BiH, Crnoj Gori, Kosovu - da su promjene moguće i da donose
boljitak", rekao je Robertson.
Glavni tajnik NATO-a izrazio je zadovoljstvo odlučnošću vlade u
provedbi demokratskih reformi, povratku izbjeglica i provedbi
Daytonskih sporazuma, "uključujući uhićivanje i izručivanje
osumnjičenih ratnih zločinaca".
Sve to međunarodna zajednica toplo pozdravlja, rekao je Robertson,
posebno pohvalivši Račanovu izjavu da "Hrvatska želi da je se
ocjenjuje prema djelima, a ne riječima".
NATO, prema riječima svojeg glavnog tajnika, već provodi ciljani
program suradnje s Hrvatskom, a za pretpostaviti je da se u
doglednoj budućnosti, nakon ispunjenja hrvatskih obveza, steknu
uvjeti za njezino članstvo u Partnerstvu za mir.
"Ne mogu predvidjeti točan datum punopravnog članstva, ali ćemo
napredovati što brže budemo mogli", kazao je glavni tajnik.
Podsjetivši da je nakon razgovora u Bruxellesu, ovo u posljednjih
mjesec dana već drugi susret s glavnim tajnikom NATO-a, hrvatski
premijer Ivica Račan potvrdio je da su težnje Hrvatske općepoznate,
a to je što brže uključivanje u euroatlantske integracije, osobito
u EU i NATO.
"Svjesni smo da brzina tog puta zavisi, ipak, najviše od nas samih",
ustvrdio je Račan, podsjetivši da se nova vlada bori za mnoge
promjene, koje nisu lake jer zahtijevaju i mnoga odricanja, posebno
na gospodarskom planu.
Na temelju toga što Vlada poduzima, njezin je predsjednik izrazio
uvjerenje da će se Hrvatska u Partnerstvu za mir naći već za
nekoliko mjeseci, dodavši da interes Hrvatske za suradnju i
članstvo u NATO-u nije samo sigurnosni, već pretpostavlja i sustav
vrijednosti za koje se zalaže i naša zemlja.
Na novinarski upit da ocijeni rezultate Misije za procjenjivanje
koja je od utorka u Hrvatskoj, Robertson je odgovorio da ne bi bilo
korektno takvu ocjenu iznositi na temelju samo dva dana rada.
"No mogu vam reći da su prvi nalazi te ekipe jako dobri", rekao je
novinarima Robertson.
NATO s trajnom zabrinutošću prati pritisak kojem Milošević
podvrgava vladu demokratski izabranog predsjednika Crne Gore Mila
Đukanovića, rekao je Robertson u odgovoru na pitanje hoće li NATO
reagirati ako Milošević napadne Crnu Goru.
"Jasno je da ne želim spekulirati o tom što bismo mi učinili, ili ne
bismo učinili, ako on ponovno napravi neku vrlo lošu prosudbu",
kazao je.
Na upit hoće li hrvatska turistička sezona doista biti dovoljan
razlog da NATO, čak i u slučaju potrebe, ne napadne Srbiju, glavni
tajnik NATO-a rekao je da međunarodna zajednica "nema namjeru
napadati Srbiju, osim ako ona bude predstavljala prijetnju ili
počini neko nedjelo".
Izrazivši nadu u dobru turističku sezonu u Hrvatskoj, "jer je to
lijepo mjesto za dolazak turista", Robertson je istaknuo da NATO
nema "nikakvih neprijateljskih namjera ni prema Srbiji ni prema
narodu Srbije, osim ako Milošević ne uradi nešto protiv vojnika
NATO-a koji se nalaze na Kosovu".
O provedbi Daytonskih sporazuma nije se mnogo razgovaralo, rekao je
u odgovoru na to pitanje premijer Račan, ali se zna da ga Hrvatska
podržava i istodobno traži dobra rješenja za daljnji razvoj
demokratske situacije u BiH.
"Stoga želim ponoviti svoju ideju da ostvarenje Daytonskih
sporazuma ne mora biti proturječno s, primjerice, kantonizacijom
BiH, u ovisnosti o tome kako netko tumači pojam kantona", rekao je
Račan.
Dvojica sugovornika razgovarala su o budućoj suradnji Hrvatske i
Haškog suda, bio je Račanov odgovor na to pitanje, i Hrvatska je
ponovila kako će se držati svojih obveza o toj suradnji.
"No, u razgovorima s Haškim sudom pokušat ćemo utvrditi i moguće
nove oblike suradnje koji bi bili zanimljivi i Sudu, ali i Hrvatskoj
kao pravnoj državi", napomenuo je premijer, dodavši kako ova
hrvatska vlast neće dopustiti da ratni zločinci i osumnjičeni za
ratne zločine slobodno hodaju Hrvatskom.
(Hina) dam br