ŠV 28.III.-NZZ-PUTIN

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 28. III. 2000. Putin i načelo nade "Ruskoj demokraciji zacijelo ne bi štetilo da Vladimir Putin, favorit predsjedničkih izbora u prvomu krugu nije postigao apsolutnu većinu pa da je stoga za tri tjedna morao ući u drugi krug. Nedvojbeno bi i u tom drugom krugu bez muke potukao preostalog konkurenta, komunističkoga vođu Zjuganova. No potreba obavljanja drugog kruga, Putina bi možda prisilila da izbornom tijelu konkretnije nego do sada objasni s kakvim će receptima ostvariti obećanu 'renesansu' Rusije. Osim toga bi Putinova izborna pobjeda ostvarena tek u drugom pokušaju trajno signalizirala zdravu dozu nepovjerenja među biračima prema neprozirnom političkom uspješniku i bivšem agentu KGB-a. Takvo nepovjerenje u Rusiji doduše svakako postoji, ali je u izbornom rezultatu iskazano samo time što je favorit Putin zapreku do pobjede u prvoj rundi preskočio tješnje nego što se očekivalo. Pa iako je Putin izbore dobio u okviru pravila sukladnih ustavu, ostaje tvrdnja da je na njegovu pobjedu silovito utjecao manipulativni manevar stare klike na vlasti u Kremlju. Naprasni ali dobro promišljeni prijevremeni Jeljcinov odstup i unaprjeđivanje Putina u privremenog predsjednika ne štite samo bivšeg kremaljskog šefa i njegovu 'obitelj' od mogućih sudskih istraga. Kao regent na predsjedničkoj stolici i glavni odgovorni za drugi ratni pohod na Čečeniju, Putin se istodobno s promidžbeno po svim pravilima umijeća odigranim 'bonusom', mogao upustiti u utrku za predsjednički položaj. Ona većina ruskih birača koja je glasovala za Putina, očito je dopustila da ju vodi načelo nade - u Rusiji oduvijek kod svake promjene vlasti osobito revno prakticirano prizivanje budućnosti (bez obzira na sva ranija razočaranja). Putin obećava jaku i djelotvornu državu, demokraciju, 'diktaturu zakona', borbu protiv korupcije i dosljedne korake u stvaranju naprednog gospodarstva. To su jamačno razumni ciljevi. No kojim ih putevima i s kojim receptima novi predsjednik misli ostvariti, i tri mjeseca poslije njegova promaknuća u Jeljcinovog nasljednika, ostaje nebulozno i proturječno. To ponajprije vrijedi za područje gospodarstva. Putin će sada provedbom tržišno-gospodarskih pravila igre koja zaslužuju taj naziv - u to pripadaju pravna sigurnost i pravna jednakost - dugoročno uspjeti na širokoj fronti rusko gospodarstvo dovesti do uzleta. Bez takvih će uspjeha obećanja sposobne države i napretka svih građana ostati iluzije. Odlučujući ispit misli li Putin obiljno krenuti u borbu protiv korupcije, klanskog gospodarstva i bezakonja, bit će njegov budući odnos prema takozvanim oligarsima. Budu li sumnjivi likovi poput milijardera i medijskog mogula Berezovskog i dalje imali presudan utjecaj na odluke u Kremlju, kao u zadnjoj fazi Jeljcinove ere, prognoza za obećani Putinov prekid ni uz najbolju volju neće biti dobra. Jedino problematično područje na kojemu Putin može pokazati na do sada konkretna, s njegovim imenom povezana djela, jest Čečenija. Vojna okupacija male kavkaske republike stotine je tisuća civila nagnala u bijeg, uzela tisuće života i razorila bezbrojna naselja. Taj grubi način 'borbe protiv terorizma' bitno je pridonio Putinovoj pobjedi. Hoće li sada novi predsjednik poslije demokratskog osiguranja svojeg položaja konačno smoći dalekovidnosti da se založi za davno obećano političko rješenje čečenskoga pitanja?" - pita se komentator lista R. M.