GUVERNER ŠKREB: PODRŽAVAMO PRORAČUN OD 48,3 MILIJARDE KUNA GUVERNER ŠKREB: PODRŽAVAMO PRORAČUN OD 48,3 MILIJARDE KUNA Ako Sabor prihvati proračun od 48,3 milijarde kuna, mi ga apsolutno podržavamo jer već nekoliko godina jasno
govorimo da je s aspekta makroekonomske politike bitno da se ograniči državna potrošnja, kazao je jučer guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb. Manji proračun i manje zaduženje proračuna značit će da se otvaraju veće mogućnosti za privatni sektor jer što država uzima manje kredita od poslovnih banaka, više kredita ostaje privatnom sektoru, objašnjava guverner. Dodao je kako će smanjenjem poreznog opterećenja otvoriti i prostor za vođenje blaže monetarne politike - smanjenje kamatnih stopa i stope izdvajanja obvezne rezerve. Uvijek je bolje dodatno smanjenje proračuna, no ocijenili smo da bi to ove godine bilo gotovo nemoguće, s obzirom na postojeće obveze, kazao je Škreb. Istaknuo je pritom da bi središnja banka voljela da se u poračunu što veći značaj dade isplati osigurane štednje jer, s aspekta ukupne stabilnosti, ključno je da se to pitanje što prije riješi. Namjera Vlade da vrati 3,6 milijardi kuna, dio zaostalog duga bivše vlasti, također će djelovati vrlo poticajno na gospodarstvo jer, kaže Škreb, ako bi se smanjila zaduženost države, to bi sigurno
GUVERNER ŠKREB: PODRŽAVAMO PRORAČUN OD 48,3 MILIJARDE KUNA
Ako Sabor prihvati proračun od 48,3 milijarde kuna, mi ga apsolutno
podržavamo jer već nekoliko godina jasno govorimo da je s aspekta
makroekonomske politike bitno da se ograniči državna potrošnja,
kazao je jučer guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko
Škreb.
Manji proračun i manje zaduženje proračuna značit će da se otvaraju
veće mogućnosti za privatni sektor jer što država uzima manje
kredita od poslovnih banaka, više kredita ostaje privatnom
sektoru, objašnjava guverner. Dodao je kako će smanjenjem poreznog
opterećenja otvoriti i prostor za vođenje blaže monetarne politike
- smanjenje kamatnih stopa i stope izdvajanja obvezne rezerve.
Uvijek je bolje dodatno smanjenje proračuna, no ocijenili smo da bi
to ove godine bilo gotovo nemoguće, s obzirom na postojeće obveze,
kazao je Škreb. Istaknuo je pritom da bi središnja banka voljela da
se u poračunu što veći značaj dade isplati osigurane štednje jer, s
aspekta ukupne stabilnosti, ključno je da se to pitanje što prije
riješi.
Namjera Vlade da vrati 3,6 milijardi kuna, dio zaostalog duga bivše
vlasti, također će djelovati vrlo poticajno na gospodarstvo jer,
kaže Škreb, ako bi se smanjila zaduženost države, to bi sigurno
pozitivno utjecalo na likvidnost.
Na pitanje očekuje li da bi val stečajeva mogao ugroziti stabilnost
bankarskog sustava, s obzirom da bi mnoge banke mogle ostati bez
velikog dijela svojih potraživanja, Škreb kaže da se to ne bi smjelo
dogoditi. Za mnoga se poduzeća već dulje zna da su u poteškoćama,
stoga su, kaže, banke već davno trebale napraviti odgovarajuće
rezervacije.
Pritom Škreb pozitivno ocjenjuje trend okrupnjavanja u hrvatskom
bankarstvu. Broj banaka morat će se smanjivati, no teško je reći
koliki bi bio optimalan broj banaka na hrvatskom tržištu, kazao
je.