ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Katolički tjednik Glas Koncila u svojem najnovijem broju prošlotjedni susret zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića i predsjednika hrvatske Vlade Ivice Račana ocijenio je kao redovit događaj, ni po čemu
iznenađujućim ili neuobičajenim. "Nadbiskup Bozanić koji se ranije susretao s vodećim političkim osobama prijašnje hrvatske vlasti, sada se susreo s predstavnikom novih, odnosno sadašnjih hrvatskih vlasti", piše u komentaru Glasa Koncila, od 2. travnja.
ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Katolički tjednik Glas Koncila u svojem
najnovijem broju prošlotjedni susret zagrebačkoga nadbiskupa
Josipa Bozanića i predsjednika hrvatske Vlade Ivice Račana
ocijenio je kao redovit događaj, ni po čemu iznenađujućim ili
neuobičajenim. "Nadbiskup Bozanić koji se ranije susretao s
vodećim političkim osobama prijašnje hrvatske vlasti, sada se
susreo s predstavnikom novih, odnosno sadašnjih hrvatskih vlasti",
piše u komentaru Glasa Koncila, od 2. travnja. #L#
"Nakon susreta predsjednika Vlade RH i predsjednika HBK jasno je da
se položaj vjere i Katoličke crkve u Hrvatskoj za mandata sadašnje
vlasti neće mijenjati. Jasno je da će se u tom kontinuitetu
nastaviti obostrani napori za usuglašavanje provedbenih akata i
odredaba o kojima ovisi i sama primjena postojećih ugovora između
Republike Hrvatske i Svete Stolice", napominje se u komentaru i
dodaje kako je jasno i to da "sadašnja hrvatska vlast, kad se tako
odnosi prema Katoličkoj crkvi, želi slijediti dobre običaje
slobodnih država s dugom demokratskom tradicijom".
"To pak potvrđuje", kako stoji u komentaru, "još jednom, da je bila
ispravna procjena članova Hrvatske biskupske konferencije kad su
na svom izvanrednom zasjedanju u Zagrebu krajem siječnja, osvrćući
se na 'aktualnu situaciju u društvu', konstatirali da su 'u tijeku
standardni demokratski procesi'".
Glas Koncila također napominje kako je za dobro konkretnog našeg
čovjeka i čitave hrvatske nacije potrebna "suradnja svih
društvenih snaga, pa, naravno, i Crkve i države".
"No, vrlo je osjetljivo pitanje upravo kako se ostvaruje suradnja
Crkve i države, je li to na način da Crkva zaista može pridonijeti
svojim djelovanjem, pa i kritikom, kad je to potrebno, općemu dobru
ili je to na način da se Crkvu, odnosno crkvene ljude, izlaže kao
svojevrsni nakit, kao one koji ne znaju drugo nego blagosloviti,
odnosno škropiti. Zbog takvih pokušaja u nedavnoj prošlosti ostala
je u svijesti većine i danas iskrivljena i vrlo manjkava slika uloge
Katoličke crkve u hrvatskom društvu u posljednjem desetljeću. Da bi
se to izbjeglo, nužno je poštovati autonomiju države, ali i
autonomiju Crkve", piše, među inim, Glas Koncila.
(Hina) pp mc