NEW YORK/ZAGREB, 28. ožujka (Reuters/Hina) - Nestrpljivo iščekivani ishod sastanka Fedovog Savjeta za otvoreno tržište (FOMC) napokon je objavljen prošloga tjedna. FOMC je peti put u posljednjih devet mjeseci povećao ključne američke
kamatne stope za 0,25 postotnih bodova na šest posto, što je najviša razina u posljednjih pet godina. Trgovci na njujorškoj burzi na Wall Streetu nakon te odluke su odahnuli, pa je vrijednost indeksa Dow Jonesa porasla 4,05 posto na 11.112,72 boda.
NEW YORK/ZAGREB, 28. ožujka (Reuters/Hina) - Nestrpljivo
iščekivani ishod sastanka Fedovog Savjeta za otvoreno tržište
(FOMC) napokon je objavljen prošloga tjedna. FOMC je peti put u
posljednjih devet mjeseci povećao ključne američke kamatne stope
za 0,25 postotnih bodova na šest posto, što je najviša razina u
posljednjih pet godina. Trgovci na njujorškoj burzi na Wall Streetu
nakon te odluke su odahnuli, pa je vrijednost indeksa Dow Jonesa
porasla 4,05 posto na 11.112,72 boda. #L#
Posljednja četiri povećanja kamata nisu zaustavila prebrz rast
američkog gospodarstva i pojačanu potrošnju stanovništva, pa su se
stoga i ispunile prognoze o prošlotjednom ponovnom povećanju
kamata. Fed je nakon sjednice FOMC-a financijskim tržištima
odaslao upozorenje kako ovo povećanje kamata ne znači i kraj
pozornom promatranju gospodarskih pokazatelja te je najavio kako
će na svaki znak jačanja inflacijskih pritisaka ponovo odreagirati
dizanjem kamata. Mnogi analitičari procjenjuju da će Središnja
banka povisiti kamatne stope još barem jednom u ovoj godini, a neki
smatraju da su moguća čak tri povećanja kamata. No, obistinjavanje
njihovih prognoza morat će pričekati do idućeg sastanaka Feda, koji
je zakazan za sredinu svibnja.
Usprkos tomu što su gotovo svi bili sigurni u povećanje kamata,
ulagači su prošloga tjedna ipak bili nešto oprezniji, pa su se mahom
povlačili iz tehnološkog sektora i više se zanimali za tzv.
tradicionalne dionice.
Na europskim tržištima kapitala prošloga je tjedna također sve bilo
u znaku Fedove odluke. Nakon objave, ulagači na starom kontinentu
su odahnuli i bacili se u kupovinu. I objava spajanja triju
europskih burza - u Parizu, Amsterdamu i Bruxellesu u Euronext -
najveću burzu eurozone, potaknula je trgovinu. Na najstarijem
europskom tržištu kapitala - Londonskom, koje će i nakon stvaranja
Euronexta ostati najveće tržište Europe, vrijednost indeksa FTSE-
100, porasla je 1,72 posto na 6738,50 bodova, dok je vrijednost
indeksa pariške burze, CAC-40 porasla 0,18 posto na 6.364,26
bodova. Službeni indeks frankfurtske burze DAX-30 od ponedjeljka
do petka zabilježio je porast od 0,76 posto, na 7.932,42 boda.
Na tokijskoj burzi vrijednost indeksa Nikkeia prošloga je tjedna
porasla 1,81 posto na 19.958,08 bodova. I na toj burzi u središtu
pozornosti bila je Fedova odluka o povećanju kamatnih stopa. No,
tamošnji su ulagači bili nešto oprezniji, jer se u Japanu bliži kraj
fiskalne godine, do kada će, mišljenja su analitičari, kupovina
biti nešto suzdržanija.
Na svjetskim deviznim tržištima prošloga tjedna jedinstvena
europska valuta - euro, nije se osobito mijenjala u odnosu na
američki dolar, zabilježivši pad od 0,11 posto na 0,9718 dolara. U
odnosu na japanski jen tečaj dolara porastao je 0,11 posto na 106,85
jena, dok je prema njemačkoj marki i talijanskoj liri dolar ojačao
0,13 posto na 2,0124 maraka i 1992,25 lira. Za jedan dolar u petak je
bilo potrebno izdvojiti 1,6445 švicarskih franaka ili 0,72 posto
manje nego u ponedjeljak, dok je vrijednost britanske funte u
odnosu na "zelenu valutu" oslabila 1,42 posto na 1,5892 dolara.
(Hina) alt db