RDW 25. III. DNEVNICI

NJEMAČKI RADIO - RDW 25. III. 2000. U središtu pozornosti današnjeg njemačkog tiska je jučer završeni dvodnevni susret predsjednika država i vlada Europske unije u Lisabonu. 'Neue Osnabruecker Zeitung' osvrće se na zaključke vrhunskog susreta, pitajući se kakva slavna budućnost očekuje Europu ako se povjeruje predsjednicima vlada EU-a. U roku od deset godina preteći Ameriku kao vodeću gospodarsku silu, 20 milijuna novih radnih mjesta, godišnji rast bruto-društvenog proizvoda od tri posto - samo kad bi ostvarenje tih ciljeva bilo tako jednostavno kao njihova proklamacija. Ono što je u Lisabonu zaključeno, uza sve poštovanje prema mjerama za poticanje informacijskog društva, više izgleda kao popis pustih želja nego konkretna perspektiva. U stvarnosti će i u budućnosti svaka zemlja svoje probleme morati rješavati prije svega sama. A Savezna Republika je još daleko od postizanja potpune zaposlenosti, upozorava 'Neue Osnabruecker Zeitung'. Druga tema kojoj njemački mediji poklanjaju puno prostora je posjet pape Ivana Pavla II. Bliskom istoku. Iako je Papa i sam naglasio hodočasnički karakter svoga putovanja, nema dvojbe da se radi i o političkoj mirovnoj misiji od povijesnog značenja. 'Tagespost' iz Wuerzburga posebno izdvaja Papin posjet spomeniku žrtvama holokausta Yad Vashemu i konstatira da se dogodilo nešto što će u budućnosti možda značiti povijesnu prekretnica u odnosu Katoličke crkve i židovskog naroda. Yad Vashem je bio više mjesto tihog susreta, Papa je više šutio nego govorio. Ivan Pavao II. je žalost Crkve zbog holokausta, mržnje i progona koje su Židovi doživjeli od kršćana formulirao jednostavnim, osobnim riječima. Brojni židovski rabini otvoreno priznaju da ih kršćanstvo i Crkva ne zanimaju. Oni su, kako izgleda, u najboljem slučaju zainteresirani da Rim imenuje krivce i pape proglasi zločincima. Ako Ivanu Pavlu II. konačno uspije razbiti tu čvrstu ljusku izolacije u kojoj se skupila i bol stoljeća, onda bi to bio doista povijesni korak, zaključuje 'Tagespost'. 'Esslinger Zeitung' razmatra perspektive Rusije u povodu sutrašnjih predsjedničkih izbora, na kojima je gotovo sigurna pobjeda trenutnog obnašatelja predsjedničke dužnosti Vladimira Putina. List napominje da se već 1994. Putin izjasnio za sustav prema zapadnom uzoru, koji neće biti toliko demokratski kako se nada Zapad. Razmišljanja o produženju predsjedničkog mandata s četiri na sedam godina, očekivanja da će vladati još najmanje jedan mandat, sve to pokazuje da bi Zapadu bilo dobro da se dugoročno orijentira na Putina, da se pripremi za samouvjereniju, vanjskopolitički neugodniju Rusiju koja više naglašava svoje nacionalne interese, preporučuje list. (RDW)