ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatsko zdravstvo je u financijskoj krizi, i treba brze promjene i cjelovitu reformu. No, ono je i potencijalno jaki financijski sektor i jedno od glavnih područja koje Hrvatsku može uvesti u Europu, jer
imamo slične zdravstvene probleme i standarde kao europske zemlje. Rečeno je to na današnjoj stručnoj raspravi "Hrvatsko zdravstvo i europski zahtjevi", što ga je priredio Europski pokret Hrvatska.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatsko zdravstvo je u financijskoj
krizi, i treba brze promjene i cjelovitu reformu. No, ono je i
potencijalno jaki financijski sektor i jedno od glavnih područja
koje Hrvatsku može uvesti u Europu, jer imamo slične zdravstvene
probleme i standarde kao europske zemlje. Rečeno je to na današnjoj
stručnoj raspravi "Hrvatsko zdravstvo i europski zahtjevi", što ga
je priredio Europski pokret Hrvatska. #L#
Uvodna izlaganja održali su poznati medicinski stručnjaci, a
ministrica zdravstva dr. Ana Stavljenić-Rukavina govorila je o
novom smjeru zdravstvene politike.
Najavila je, među ostalim, donošenje novih institucionalnih mjera
koje će obuhvaćati definiranje obveznog programa zdravstvene
zaštite, racionalizaciju bolničkog liječenja i smanjenje troškova
lijekova, kao i bolju naplatu zdravstvenog doprinosa. Dugoročno,
kada to financijske mogućnosti dozvole, težit će se uvođenju
dodatnog zdravstvenog osiguranja koje će biti stimulirano poreznim
olakšicama, rekla je ministrica.
Govoreći o situaciji u hrvatskom javnom zdravstvu, dr. Stipe
Orešković je ocijenio kako Hrvatska ima najbolje zdravstvene
uvjete za ulazak u Europsku uniju od svih zemalja koje na to
pretendiraju, jer imamo slične probleme i standarde kao europske
zemlje.
Analizirajući pojedine dokumente došao je do spoznaje da se
Europska unija boji da joj nove članice ne donesu zarazne bolesti,
onečišćeni okoliš, lošu hranu i nekvalitetne lijekove, a Hrvatska
zasad takvih problema nema. Založio se za što skorije uvođenje
informatičke tehnologije, jer će to hrvatsko zdravstvo približiti
europskoj razini i učiniti ga potencijalno financijski snažnim
sektorom.
Dr. Boris Labar drži da je financijska kriza u zdravstvu generirala
ponajprije krizu u kliničkoj medicini, jer nije bilo ulaganja u
stručno-znanstveno usavršavanje kadrova, pa je te zaostatke sada
potrebno početi nadoknađivati.
Dr. Slobodan Vukičević naveo je niz svjetskih primjera gdje je i
bazična medicina (medicinska istraživanja) postala zapravo
akademsko poduzetništvo. Na tom bi principu, po njegovu mišljenju,
trebalo početi djelovati i nekoliko preostalih medicinskih
istraživačkih središta u Hrvatskoj.
(Hina) mt im