SPLIT, 22. ožujka (Hina) - Nadbiskupsko sjemenište i klasična gimnazija u Splitu već 300 godina neprekinuto šire ljubav prema Bogu, Crkvi i hrvatskomu narodu, djelujući pod geslom Religioni et bonis artibus (Vjera i lijepa umijeća),
istaknuo je nadbiskup splitsko-makarski msgr. Ante Jurić na današnjemu skupu polaznika splitske klasične gimnazije. Ona, zajedno sa sjemeništem, ovaj tjedan obilježava 300. obljetnicu od kada ju je 25. ožujka 1700. utemeljio splitski biskup Stjepan Cosmi. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić pokrovitelj je te svečanosti.
SPLIT, 22. ožujka (Hina) - Nadbiskupsko sjemenište i klasična
gimnazija u Splitu već 300 godina neprekinuto šire ljubav prema
Bogu, Crkvi i hrvatskomu narodu, djelujući pod geslom Religioni et
bonis artibus (Vjera i lijepa umijeća), istaknuo je nadbiskup
splitsko-makarski msgr. Ante Jurić na današnjemu skupu polaznika
splitske klasične gimnazije. Ona, zajedno sa sjemeništem, ovaj
tjedan obilježava 300. obljetnicu od kada ju je 25. ožujka 1700.
utemeljio splitski biskup Stjepan Cosmi. Hrvatski predsjednik
Stipe Mesić pokrovitelj je te svečanosti. #L#
Bogu valja zahvaliti što sjemenište i gimnazija tako dugo šire
znanje i odgoj u krjeposti i čestitosti, što treba biti poslanje
svega školstva, kazao je nadbiskup, govoreći brojnim bivšim
polaznicima splitske gimnazije, okupljenima u nedavno obnovljenoj
zgradi nadbiskupskoga sjemeništa.
Među uzvanicima su bili i ugledni intelektualci, bivši "splitski
klasičari", povjesničar umjetnosti Igor Zidić, pisac i publicist
Tonko Maroević, arheolog Nenad Cambi, pjesnik Jakša Fiamengo i
drugi.
U ime ministra kulture Antuna Vujića obljetnicu je čestitao
ministrov izaslanik Joško Belamarić.
Ravnatelj Prve klasične gimnazije u Splitu Marijan Puljiz
podsjetio je na povijest klasične izobrazbe u gradu. Utemeljena
zajedno sa sjemeništem 1700., gimnazija je 1827. pretvorena u
državno učilište. Od tada počinje čvrsta povezanost državne i
crkvene klasične gimnazije u Splitu, jer je u povijesti jedna često
preuzimala posao druge, ovisno o okolnostima i povremenim
zabranama rada raznih režima, kazao je Puljiz.
Podsjetio je da je nastavne godine 1880./81. u gimnaziju uveden
hrvatski jezik te da su u ta preporodna vremena na učilištu
djelovali utjecajni hrvatski intelektualci, poput Mihovila
Pavlinovića, Vida Morpurga, Natka Nodila, Luke Botića i don Frane
Bulića, koji je, kao ravnatelj 1883.-1897., uspješno pohrvatio
splitsku gimnaziju.
Puljiz je također istaknuo kako su u ovome stoljeću tu školu
polazili ili na njoj predavali i Tin Ujević, Vladimir Nazor, Milan
Begović, Jakov Gotovac, Jure Kaštelan i mnogi drugi.
Budući da je hrvatska demokratska vlast u početku 90-ih godina
obnovila klasičnu izobrazbu u Hrvatskoj, danas u Splitu djeluju
dvije klasične gimnazije - Nadbiskupska gimnazija "Don Frane
Bulića" i državna Prva klasična gimnazija - obje svojevrsne
nasljednice Cosmieva učilišta utemeljena 1700., podsjetio je
Puljiz.
Nakon službenoga dijela svečanosti priređen je duhovit igrokaz
nadahnut povijesno-ironičnim prisjećanjima na klasičnu izobrazbu
i sustave državne vlasti pod kojima je splitska gimnazija djelovala
uz manje ili veće teškoće.
Obilježavanje 300. obljetnice sjemeništa i gimnazije nastavlja se
sutra predstavljanjem zbornika o tome razdoblju.
(Hina) pbo sp