UDRUGE DOMOVINSKOG RATA O STANJU U BANKARSTVU - PRIJAVA PROTIV ŠKREBA .....

SPLIT, 15. ožujka (Hina)- Predsjednik Koordinacije 14 udruga Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije Ivo Lisica na današnjoj konferenciji za novinstvo udruga u Splitu, posvećenoj stanju u hrvatskom bankarstvu, rekao je da je ono izravna posljedica ponašanja hrvatskih banaka koje nisu radile svoj posao po bankarskim standardima i kriterijima. Lisica, kao jedan od bivših direktora Splitske banke, posebno je oštro govorio o stanju u toj banci i odgovornosti Hrvatske narodne banke, tj. njezina guvernera Marka Škreba protiv kojega je podnio kaznenu prijavu.#L# Novinarima je podijelio kaznenu prijavu koju je, osim protiv guvernera Škreba, podnio i protiv direktora Državne agencije za sanaciju banaka (DAB) Mladena Šunjića, predsjednika Uprave Splitske banke Tome Bolotina te još trojice članova bančine uprave (Pere Vrdoljaka, Jerislava Kuštre i Stjepana Kolovrata) zbog sumnje da su zaključili za banku štetan ugovor i oštetili državni proračun za oko 287 milijuna kuna. Riječ je o ugovoru od 8. prosinca 1999. na temelju kojega je DAB za 687,5 milujna kuna od Splitske banke kupio bančine vlasničke udjele u raznim trgovačkim društvima u nominalnom iznosu od 1,16 milijardi kuna. Navedeni kupoprodajni ugovor ima sve atribute štetnog ugovora, tvrdi Lisica u kaznenoj prijavi, dodajući da je transakcija osobito pogodovala talijanskoj banci Unicredito koja je glavni kandidat za kupnju Splitske banke. Osumnjičeni su, stoji u kaznenoj prijavi, počinili kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju nanijevši državnome proračunu štetu od 287 milijuna kuna. Nanijeli su štetu Splitskoj banci koja se spomenutim ugovorom odrekla 479 milijuna kuna potraživanja, tvrdi Lisica u prijavi pozivajući da se ugovor poništi i na vrijeme zaustavi bezočna pljačka državne imovine. Kako je Lisica rekao na tiskovnoj konferenciji, HNB nije radio profesionalno i u skladu sa Zakonom o bankama i podupirao je jaku spregu između politike i odgovornih čelnih ljudi u hrvatskim bankama. Za izostanak pravog nadzora HNB-a najbolji je primjer Splitska banka u koju inspektori HNB-a nisu ušli nijednom od početka njezine sanacije 1996. do srpnja 1999. godine. Kada su došli, potvrdile su se sve sumnje i zapisnik ukazuje na sve promašaje u Splitskoj banci u zadnje tri godine, izjavio je Lisica. Svjedoci smo, rekao je Lisica, niza promjena osoba na važnim dužnostima, ali Vlada se nije usmjerila tamo gdje prijeti najveća opasnost, na financijski sektor i institucije koje su ga po zakonu dužne nadzirati. Odgovorno tvrdimo, rekao je Lisica, da je najodgovornija osoba u državi za kolaps banaka i opterećenje državnog proračuna kroz neuspješne sanacije guverner HNB-a Marko Škreb i direktor Državne agencije za sanaciju banaka Mladen Šunjić. Nažalost, oni su i danas na tim dužnostima, a čuju se i najave da se guverner neće mijenjati, rekao je Lisica. Novinarima je podastro cijelu kronologiju, po njegovu mišljenju, nepravilnosti i kažnjivih djela u Splitskoj banci koje je, uz inspektore HNB-a, utvrdila i Financijska policija. (Hina) em/pbo vkn