ŠKREB O IZVJEŠĆU O STANJU U BANKARSTVU

ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - Hrvatska je na sanaciju banaka, isplatu stare devizne štednju, i na tzv. velike obveznice potrošila oko jedne trećine godišnjeg brutto domaćeg proizvoda (BDP) ili oko 50 milijardi kuna. To je danas kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb, obrazlažući izvješća o stanju u bankarstvu u 1998. i prvom polugodištu 1999. pred saborskim Odborom za financije i državni proračun te Odborom za gospodarstvo, razvoj i obnovu. Guverner je naveo da nakon dugogodišnjeg pada od proljeća prošle godine štednja u hrvatskim bankama raste, te da zbog vanjskog duga od devet milijardi dolara Hrvatska po niti jednom kriteriju nije prezadužena zemlja.#L# Uprave nekih banaka svjesno su radile protiv pravila i svjesno su nanosile štetu bankama, pa su neke od njih doista bile "tajkunska samoposluživanja", potvrdio je guverner. Dodao je i to kako je i politika imala utjecaja na plasmane banaka. Posebice lokalna politika, na što, kaže Škreb, ukazuju slučajevi Dubrovačke i Županjske banke. Podsjetio je da je bivša Vlada svojedobno osnovala skupinu koju je nazvala "Tragačima novca" kako bi se ušlo u trag i našlo gdje je novac triju banaka. Nije kazao o kojim se bankama radi no, procjenjuje da su se iz njih u inozemstvo odlili milijuni njemačkih maraka. Radi se, kaže o dvo, pa možda čak i troznamenkastim brojkama. U suradnji s međunarodnim institucijama moguće je vratiti dio tog novca, rekao je. No, od 1998., "crne godine hrvatskog bankarstva", kako su je neki zastupnici nazvali, središnja je banka poduzela niz mjera za brži, neposredniji i učinkovitiji nadzor nad bankama. Stoga se, kazao je Škreb bankarski sustav stabilizirao, pa se vraća i povjerenje građana u banke. Naveo je podatak kako od proljeća prošle godine, nakon dugotrajnog pada, štednja građana u bankama ponovno raste. Prema prvim podacima, hrvatske su banke prošle godine zabilježile dobit od 790 milijuna kuna, a samo je 11 od ukupno 50-ak banaka poslovalo s gubitkom. Trenutačno su samo dvije banke - Agroobrtnička i Hrvatska gospodarska banka - u problemima, no uskoro će, kaže Škreb i ti slučajevi biti riješeni - bilo pripajanjem većim bankama ili na neki drugi način. Škreb je rekao da je nakon dugogodišjeg rasta, prošle godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo pad od, procjenjuje se, jedan posto. Premda postoje neke naznake njegovog oživljavanja, rano je govoriti, kaže Škreb, o oporavku. No, očekuje da će ove godine BDP porasti 2,5 posto. Inflacija bi, pritom, smatra Škreb, trebala ostati na razini od oko četiri posto. Kao pozitivan trend naveo je, također, kako posljednjih godina pada deficit na tekućem računu, pa je 1999. iznosio 1,4 milijarde američkih dolara, ili svega oko sedam posto BDP-a, dok je još 1997. iznosio 12 posto. Pritom je, ističe Škreb, taj deficit gotovo sasvim pokriven izravnim stranim ulaganjima. Tako je naveo podatak da su prošle godine strana ulaganja u Hrvatsku dosegnula 1,3 milijarde dolara, što se ponajviše zahvaljuje privatizaciji Hrvatskih telekomunikacija. Očekuje da će se deficit tekućeg računa i dalje pokrivati stranim ulaganjima, za razliku od prethodnih godina kada se pokrivao vanjskim zaduženjem. Vanjskim dugom od 9,0 milijardi dolara, Hrvatska ni po jednom kriteriju, kaže Škreb, nije prezadužena zemlja jer, udio tog duga u BDP-u iznosi svega oko 45 posto, dok je u mnogim zemljama taj pokazatelj znatno veći. Pritom Škreb smatra da nema potrebe za reprogramiranjem vanjskog duga jer ga Hrvatska može uredno servisirati. Guverner se, također, osvrnuo na tečajnu politiku, kazavši kako ove godine nema razloga za značajnije slabljenje kune prema euru. Dapače, ako turistička sezona bude kao što se očekuje i ako Vlada nastavi privatizaciju, imat ćemo, smatra Škreb, problema da spriječimo jačanje kune. Guverner je, također, podržao najave Vlade o poreznom rasterećenju gospodarstva. Fiskalna prilagodba otvorila bi prostor, kaže, za blažu monetarnu politiku - smanjenje kamatnih stopa i stope izdvajanja obvezne rezerve banaka - što bi pozitivno utjecalo na gospodarstvo. Smatra, također, da bi Vlada trebala što prije riješiti pitanje isplate osigurane štednje jer bi to dodatno utjecalo na stabilnost bankarskog sustava. Saborski su odbori izvješća Hrvatske narodne banke primili na znanje. (Hina) nb sšh