TRI ODBORA PRIHVATILA IZVJEŠĆE O REVIZIJI

ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Središnja tema današnjih sjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu i Odbora za financije i državni proračun Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora bilo je Izvješće o obavljenim revizijama za 1998. Te je godine Državni ured za reviziju revidirao poslovanje oko 860 subjekata, a prekontrolirana je uporaba čak 81,7 milijarde kuna javnih sredstava, što je oko 50 posto hrvatskoga brutto domaćeg proizvoda, izvijestili su glavna državna revizorica Šima Krasić i njezin zamjenik Jozo Serdarušić. #L# Premda je bilo znatno manje nepravilnosti nego prijašnjih godina, mnoge se ponavljaju iz godine u godinu, a prednjače, kazao je Serdarušić, nenamjensko trošenje novca, trošenje iznad plana, nedostatak unutarnje kontrole trošenja, nekontrolirano zaduživanje jedinica lokalne uprave i samouprave, posebice izbjegavanje javnih natječaja pri nabavi robe i usluga. "Ako se javni natječaji neprestano izbjegavaju, moramo promijeniti zakon, ako nije dorađen, ili kazniti prekršitelje", kazao je Ivan Šuker (HDZ). Državni ured za reviziju nije represivno tijelo, objasnio je Serdarušić, no tijesno surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP), Državnim odvjetništvom i drugim tijelima. Svi se zastupnici slažu da bi revizorska izvješća trebalo dostaviti svim mjerodavnim službama. S time se slaže i Ivan Penić (HDZ), navodeći podatak da je prošle godine Državno odvjetništvo podignulo 80-ak kaznenih prijava. Snježanu Bigu-Friganović (SDP) najviše je pak zanimalo izvješće o reviziji poslovanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Jer, po tom izvješću, uočeno je mnogo nepravilnosti u poslovanju HZMO-a, posebice u upravljanju vlasničkim portfeljom. Naime, na početku privatizacije HZMO je stekao dionice i udjele više od 1300 poduzeća, nominalne vrijednosti 4,1 milijarde njemačkih maraka. Do kraja 1998. taj se portfelj smanjio na vrijednosnice samo oko 580 poduzeća nominalne vrijednosti 2,9 milijarde maraka. Pri tomu su revizori uočili mnoge nepovoljne prodaje i zamjene dionica. Mijenjane su, primjerice, dionice koje su nosile dobit za dionice poduzeća u gubitcima. Dionice iz portfelja Zavoda čak su davane na upravljanje privatnim poduzećima, dodao je. "Takvo je poslovanje skandalozno", kaže Biga-Friganović, "posebice što su u Nadzornom odboru HZMO-a bili odgovorni ljudi iz nekoliko ministarstava". Je li to ciljani kriminal i hoće li oni, a trebali bi, odgovarati za takvo poslovanje, zapitala je. Državni ured za reviziju upozorio je i na nepravilnosti u dodjeli zajmova HZMO-a za zapošljavanje invalidnih osoba. Tim novcem trebalo je zaposliti više od 2100 ljudi, a zaposleno je samo oko 1200, jer neka poduzeća nisu zaposlila onoliko invalida koliko je bilo dogovoreno. Zavod je, doduše, zatražio povrat novca, no veliki dio nije naplaćen jer su, objasnila je Šima Krasić, neka poduzeća u stečaju, nekima su računi blokirani i t.d. Burnu raspravu izazvao je podatak da je država 1998. izdala gotovo milijardu kuna jamstava više nego je bilo propisano zakonom (4,25 milijarda kuna). U prošloj je godini, kaže Šima Krasić, stanje bilo i gore. Kako zahtijevati od drugih da poštuju zakon, ako to ne čini država, zapitala je nekolicina zastupnika. Državni ured za reviziju upozorio je na preveliko izdavanje jamstava, kaže Krasić, a parlament mora zatražiti objašnjenje zašto se to dogodilo. Đuro Njavro (HDZ) drži da zbog toga Sabor mora učvrstiti položaj Državnog ureda za reviziju, da državne ustanove moraju imati unutarnje kontrole, a za propuste u radu netko treba odgovarati. Složivši se da je potrebna veća unutarnja kontrola u državnim ustanovama, da propuste treba kažnjavati i da je potrebno učvrstiti suradnju Državnog ureda za reviziju s Ministarstvom unutarnjih poslova, Državnim odvjetništvom i ostalim represivnim tijelima, sva tri odbora jednoglasno su prihvatila Izvješće o obavljenim revizijama za 1998. (Hina) nb gk