FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NOVA SABLJAKOVA KNJIGA "BLASFEMIJA ČITANJA: IRONIJSKA UPOTREBA TEKSTA"

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Najnovija knjiga znanstvenih, kritičkih i esejističkih radova Tomislava Sabljaka "Blasfemija čitanja: ironijska upotreba teksta" nov je način pristupa hrvatskoj književnoj i kazališnoj baštini.
ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Najnovija knjiga znanstvenih, kritičkih i esejističkih radova Tomislava Sabljaka "Blasfemija čitanja: ironijska upotreba teksta" nov je način pristupa hrvatskoj književnoj i kazališnoj baštini.#L# U uvodnom eseju po kojem je i cijela knjiga dobila naslov - "Blasfemija čitanja: ironijska upotreba teksta", Sabljak, polazeći od Sokratove ironije, pokazuje kako je ironija jedan od osnovnih stvaralačkih postupaka. Valja posebno spomenuti ciklus njegovih radova o Miroslavu Krleži. U knjizi se Sabljak bavi strukturnim vrijednostima Krležina stila, teorijom i praksom Krležina teatra, Krležinim dugom prema Janku Poliću Kamovu, aspektima detektivskog u Krležinoj prozi i drami i mimesisu u Krležinim "Zastavama". U svim tim kritičkim prosudbama Sabljak istražuje primjere ironijske književnosti, a tako i Krležine "Zastave" ubraja u primjere ironijske literature. Taj diskurs ironičnog tražio je u mnogim hrvatskim piscima, od Marinkovića do Brešana i njegove "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja", gdje se ironija poigrava s opasnošću, dovodeći u pitanje samu ideologiju i izvrgavajući ruglu svaki dogmatizam. Baveći se tumačenjem djela moderne hrvatske književnosti, Sabljak je pokazao kako u mnogim djelima ironija ne služi samo zato da bismo lakše podnijeli kontradikcije prošlosti, već da bi raskinuli lažnu sigurnost sadašnjosti. Ironija koju pronalazi u Krležinim dramama, pripovijetkama Ranka Marinkovića, noveli Ivana Slamniga, stihovima Slavka Mihalića potvrđuje činjenicu da ironija daje odgovor na složenost i proturječnost iskustva, da ironija znači određeno potkopavanje smisla i vrijednosti djela iz tradicije i zato Sabljak najviše piše o piscima kojima on pridaje značenje avangarde: o Janku Poliću Kamovu, A.B. Šimiću i Miroslavu Krleži. Sabljakovu knjigu "Blasfemija čitanja: ironijska upotreba teksta" objavila je Hrvatska sveučilišna naklada. (Hina) ta mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙