ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Moraju li znanost i visoko obrazovanje "uvijek spašavati proračun"?, pitanje je koje je postavio rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren na večerašnjoj sjednici Senata te najveće hrvatske visokoškolske
ustanove. Odgovor Senata na to pitanje bio je pak zaključak da se Hrvatskome državnom saboru i premijeru Ivici Račanu uputi pismo s oštrim protivljenjem Senata prema odluci Vlade o smanjenju plaća javnim službenicima. Takva odluka imala bi dalekosežne negativne posljedice za kadrovsku politiku Sveučilišta, na kojemu je, istaknuto je, i sada zabrinjavajuće stanje jer Sveučilište "stari", a nema mogućnosti zapošljavanja kvalitetnih mladih kadrova .
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Moraju li znanost i visoko obrazovanje
"uvijek spašavati proračun"?, pitanje je koje je postavio rektor
Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren na večerašnjoj sjednici
Senata te najveće hrvatske visokoškolske ustanove. Odgovor Senata
na to pitanje bio je pak zaključak da se Hrvatskome državnom saboru
i premijeru Ivici Račanu uputi pismo s oštrim protivljenjem Senata
prema odluci Vlade o smanjenju plaća javnim službenicima. Takva
odluka imala bi dalekosežne negativne posljedice za kadrovsku
politiku Sveučilišta, na kojemu je, istaknuto je, i sada
zabrinjavajuće stanje jer Sveučilište "stari", a nema mogućnosti
zapošljavanja kvalitetnih mladih kadrova .#L#
Najavljeno povećanje proračunskih sredstava za znanost i
obrazovanje, premda se točan postotak tek treba službeno objaviti,
"u svjetlu" smanjenja plaća upućuje pak na zaključak da će se
znanost i obrazovanje ponovno financirati "kroz sebe", što je, drži
Jeren, potpuno neprihvatljivo.
Senat je po zakonu ravnopravan partner Ministarstvu znanosti i
tehnologije, podsjetila je dr. Hildegard Auf Franić, dekan
Arhitektonskoga fakulteta, dometnuvši da na večerašnjoj sjednici
nema predstavnika Ministarstva te da je to, vjerojatno, još jedino
ministarstvo u kojemu nisu imenovani pomoćnici ministra. Zato,
pita dr. Auf-Franić, imali li uopće smisla raspravljati "ako nam tu
ne sjedi partner za razgovor"? A to pak, rekla je, upućuje na
pitanje - kako se upoće tretira Senat i što on znači? Jer dok se,
primjerice, oštro štiti razina sudačkih primanja, a na sudovima su
desetci tisuća neriješenih sporova, pitanje je kako bi se društvo
odnosilo prema profesorima koji bi, zbog nemogućih uvjeta rada,
"ostavili" neispitano 10.000 studenata.
Uz aktualnu proračunsku problematiku, članovi Senta "odradili" su
i više redovitih točaka s dnevnoga reda njihovih sjednica.
Tako su u počasno zvanje "professor emeritus" izabrali dr. Fedora
Valića, dr. Jelenu Krmpotić-Nemanić, umirovljene redovite
profesore Medicinskoga fakulteta te dr. Stjepana Ščavničara,
umirovljenoga redovitoga profesora Prirodoslovno-matematičkoga
fakulteta te dr. Šimu Spaventija, umirovljenoga redovitog
profesora Stomatološkoga fakulteta.
Potvrdili su i izbor dr. Velimira Sriće i dr. Ante Deljca u trajno
znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora, a Senat je dao
suglasnost i za izbor umjetnika u znanstveno-nastavna zvanja na
vrijeme od pet godina.
(Hina) ip gk