FR-EU-AL-IT-SUDOVI-Organizacije/savezi RFI 15. III. TISAK FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI15. III. 2000.Iz tiska(...) U 'Le Figarovoj' rubrici 'Debate i mišljenja' Jean-Claud Casanova, glavni i odgovorni urednika časopisa 'Komentar',
piše o zabrinutosti Sjedinjenih Država oko stvaranja europske obrane. Pod naslovom 'Transatlanski nesporazum', Casanova se osvrće na već staro pitanje europske obrane, podsjećajući na francusko-njemačke inicijative s eurokorpusom 80-ih godina, zatim sporazum iz Maastrichta 1992. čija je deklaracija o namjerama prezicirana '96. sporazumom potpisanim u Amsterdamu. Međutim, sporazumi Saint Malota koje su '98. potpisali Francuska i Velika Britanija, predstavlja značajan preokret, i to zbog četiri razloga. Prvi je angažman Velike Britanije, koja je inače tradicionalni saveznik Sjedinjenih Država. Sporazum Saint Malota također priznaje sposobnosti obrane Europske unije. Isti list prenosi glasine prema kojima je u travnja '99. na summitu 50. obljetnice NATO-a Madeleine Albright, govoreći o Europljanima razočarano povjerila svom turskom kolegi: Oni će svakako odlučiti i bez našeg odobrenja. Stvari će se nastaviti svojim tokom, i samo priopćenje europskog summita u Koelnu je jasno. Unija treba
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
15. III. 2000.
Iz tiska
(...) U 'Le Figarovoj' rubrici 'Debate i mišljenja' Jean-Claud
Casanova, glavni i odgovorni urednika časopisa 'Komentar', piše o
zabrinutosti Sjedinjenih Država oko stvaranja europske obrane. Pod
naslovom 'Transatlanski nesporazum', Casanova se osvrće na već
staro pitanje europske obrane, podsjećajući na francusko-njemačke
inicijative s eurokorpusom 80-ih godina, zatim sporazum iz
Maastrichta 1992. čija je deklaracija o namjerama prezicirana '96.
sporazumom potpisanim u Amsterdamu. Međutim, sporazumi Saint
Malota koje su '98. potpisali Francuska i Velika Britanija,
predstavlja značajan preokret, i to zbog četiri razloga. Prvi je
angažman Velike Britanije, koja je inače tradicionalni saveznik
Sjedinjenih Država. Sporazum Saint Malota također priznaje
sposobnosti obrane Europske unije.
Isti list prenosi glasine prema kojima je u travnja '99. na summitu
50. obljetnice NATO-a Madeleine Albright, govoreći o Europljanima
razočarano povjerila svom turskom kolegi: Oni će svakako odlučiti i
bez našeg odobrenja. Stvari će se nastaviti svojim tokom, i samo
priopćenje europskog summita u Koelnu je jasno. Unija treba
raspolagati autonomnim kapacitetom koji će podržati kredibilne
vojne snage. Prošlog prosinca osnovan je vojni, politički i
sigurnosni odbor, pa i projekt budućih glavnih stožera. Međutim,
Washington je upozorio da će odobriti ovu obrambenu politiku jedino
pod uvjetom da ne dođe do rascijepa između Europe i Sjedinjenih
Država, ili podjele unutar NATO-a. Washington, prema komentatoru
'Le Figaroa' ocjenjuje da je izbor Europljana ne samo nepotreban,
već i nesiguran i opasan. Ono što Amerikancima smeta je to što bi
ostali bez uloge glavne sile u mirnoj i bogatoj Europi koja se želi
emancipirati, piše 'Le Figaro'.(...)
'Le Monde' u društvenoj rubrici posvećuje tekst razmnožavanju
albanskih lanaca prostitucije širom Europe. Koristeći se ratom na
Kosovu i vezama ilegalne emigracije, sve brojniji su Albanci koji
po zapadnoj Europi eksploatiraju tržišta prostitucije. Val mladih
prostitutka iz istočne Europe svakako nije novost. Policija je
prošlih godina otkrila brojne mreže, u koje su umiješani Rusi,
Bugari i Ukrajinci. Međutim, kosovski sukobi i razvitak ilegalne
emigracije između Albanije i Italije, samo su pridonijeli
pojavljivanju albanskih svodnika, za koje 'Le Monde' piše da su
izrazito nasilni i da mlade djevojke tretiraju poput robova.
Prema policijskim podacima, osim Strasbourga, Lyona i Nice,
najviše je pogođen Pariz gdje se broj Albanki u ovom poslu
procjenjuje na tri stotine. Ove male, ali vrlo organizirane skupine
se predstavljaju kao Kosovari kako bi dobile izbjeglički status, a
dolaze zapravo iz Albanije, pa čak iz istog sela i iste porodice.
Prema podacima međunarodne organizacije za migraciju, u zapadnoj
Europi broj prostitutka iz istočne Europe je oko 300 tisuća. Prema
riječima povjerenika iz središnjeg ureda za borbu protiv trgovine
bijelim robljem, postoje čak i logori gdje se žene siluju i
pripremaju na prostituciju. Svaka djevojka dnevno zaradi do sedam
tisuća franaka, što se većinom šalju u Albaniju, piše 'Le Monde'.
Tijekom prošlogodišnjega kolokvija u organizaciji Vijeća Europe, u
Bariju, zamjenik talijanskoga državnog tajnika unutarnjih poslova
Alberto Maritati kritizirao je nemoć Italije i pozvao na
međunarodnu mobilizaciju. 'Odlično smo organizirani za borbu
protiv mafije, brzo možemo reagirati i ostvarujemo pozitivne
rezultate', rekao je Maritati. Zašto se isto to ne čini i s
trgovinom žena, pita se 'Le Monde'.
(RFI)