IT-14.3.CORRIERE-KWASNIEWSKI-ULAZ U EU

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 14. III. 2000. "Ne želimo sebičnu Europu" "Europa prije svega. Nakon što su prošle godine ušle u NATO, Poljska, Mađarska i Češka vrše pritisak da se što prije integriraju u zajedničarske strukture. A to je dominantna tema svakog bilateralnog razgovora, oko koje će se vrtjeti i put u Poljsku, od danas do četvrtka, predsjednika talijanske republike, Carla Azeglia Ciampija. Posjet, primjećuje čelnik poljske države Aleksandar Kwasniewski, koji će 'produljiti plodan ciklus razmjena inauguriran mojim posjetama Italiji, i onima bivšeg predsjednika Oscara Luigija Scalfara Poljskoj, i učvrstiti odlične odnose na svim područjima'. (...) - Gospodine predsjedniče, smatrate li 2003. realističnim datumom ulaska Poljske u EU? = To je ambiciozan i realističan datum. Važno je, unutar zemlje, da društvo i političke stranke znaju da postoji neki datum u kojemu se moraju ostvariti svi kriteriji za priključivanje. I nastavit ćemo vršiti pritisak na naše partnere sve dok Bruxelles ne otvori vrata novim članicama. Promjene su u Poljskoj započete 1989. G. 2003. iza nas će biti 14 godina reforma. Španjolska i Portugal su nakon uspostavljanja demokracija brže primljeni u Europsku zajednicu. - Protivnici širenja na istok nisu malobrojni. = I iskazuju vrlo opasne sebičnosti. Kakvu Europu želimo? Ujedinjenu na temelju istih vrijednosti i načela ili podjeljenu, mučenu sukobima i nestabilnošću? Proces integracije ne može biti umjetno ubrzan, no ne mogu se stvarati nove barijere. Ako u Uniji nema mjesta za Poljsku, Mađarsku i Češku, gdje se trebamo smjestiti? Trebamo li postati siva zona ili se vratiti u orbitu Moskve? - Euro-zanos je oslabio. Od 80 posto nakon pada komunizma, broj onih koji odobravaju priključenje pao je na 50... = 80 posto nije bio vjerodostojan podatak jer se temeljio na jednostavnom pitanju: jesi li za ili protiv? Biti za značilo je biti na pravoj strani, protiv SSSR-a. Ako pomislimo da broj onih koji se protive ne prelazi 25 posto stanje je više nego zadovoljavajuće. (...) - Danas bi neki referendum imao teškoća da prođe zbog čvrstoga protivljenja poljoprivrednika. = Danas možda da, no nemam dvojba u pozitivan ishod jer bi potpora mladih, pa i na selu, bila vrlo masovna. (...) - U vladinoj koaliciji zaoštravaju se razlike između onih koji žele brzo završiti gospodarske reforme i onih koji stišću kočnicu. Može li zbog toga trpiti približavanje Bruxellesu? = Popularnost vlade najniža je u posljednjih deset godina. Plaća račun, i ne može se reći sasvim bezrazložno, reformi koju je ostvarila: admistrativna decentralizacija, mirovine, prosvjeta, zdravstvo. Reforme koje će nas približiti Europi i dati dobre plodove. No počinjene su greške, pogriješilo se u optimizmu, dano je previše obećanja. Solidarnost je davala prvenstvo dijalogu s društvom i sindikatom, no ova vlada koja u sebi nosi korijene 'Solidarnosti' ne razgovara. A odluke se donose na razini stranačkoga čelništva. To treba riješiti u slijedećem mandatu. - Čini se da je civilno društvo potrošilo zamah i sposobnosti iskazane protiv komunističkog režima. = Postoji vrijeme za revoluciju i vrijeme za normalnost. G. 1989. neponovljivi povijesni trenutak, početak procesa koji je nadišao sva očekivanja. Danas parlament ne bi imao hrabrosti odobriti radikalne reforme donesene prije deset godina. Upoznali smo lijepo i ružno lice demokracije i slobodnog tržišta. Postoji sloboda, ukinuta je cenzura, sudstvo je neovisno, no kriminalitet je u 'porastu, pravda je spora i zastupnici desnice mi daju potpisati zakon protiv pornografije. Dućani su puni proizvoda, no za mnoge su ljude cijene previsoke. Raste broj beskućnika, nikada u Poljskoj siromaštvo nije bilo tako vidljivo. No novo civilno društvo napreduje. - Može li se 'virus Haider' pokazati zaraznim? = Haiderove ideje o nacifašizmu za Poljake su neprihvatljive. Poljska je zemlja u kojoj se događao holokaust i koja je na svojoj koži proživjela užase nacizma. Haider je pojava ograničena na Austriju koja nije do kraja obračunala sa svojom prošlošću. Opasni su, međutim, Haiderov populizam i euroskepticizam koji mogu usporiti proces europske integracije. (...) - Mislite li da je Rusija probavila ulazak Poljske u NATO? = Sjećam se posljednjeg susreta s Borisom Jeljcinom. Naši su odnosi teški zbog NATO-a. 'Zašto', ustrajao je, 'želite ući u Atlantski savez?'. Odgovorio sam mu: 'Rusija održava odlične odnose sa SAD- om, Italijom, Njemačkom, Francuskom; dakle, čim uđemo u NATO naši će se odnosi poboljšati...'. Vjerujem da će se, kada Putin postane predsjednik, moći otvoriti nova faza odnosa s Rusijom, prožetih većim pragmatizmom. (...)" Razgovarao je Sandro Scabello.