FR-LIBERATION13.3.AUSTRIJA I PRISILNI RAD

FRANCUSKA LIBERATION 13. III. 2000. Razotkrivanje austrijske odgovornosti "Čini se da je današnja Austrija u koju ostatak Europe upire prstom, više no ikad odlučna da pokaže dobru demokratsku volju. I da, među ostalim, prizna krivicu za zločine u III. Reichu. To je svakako dojam koji želi ostaviti konzervativni kancelar Wolfgang Schuessel. Tako se jedna među prvim mjerama koje je proglasila njegova vlada tiče naknade štete oko 240 tisuća preživjelih osoba (od gotovo milijun) koje su od 1938. do 1945. prisilno radile na austrijskom području, u uvjetima koji nisu bili daleko od ropstva. 'Premda smo svjesni političkih razloga koji su potaknuli odluku vlade, ona je velik korak naprijed, misli povijesničar Bertrand Perz, član povjerenstva koje čine povjesničari koji trebaju utvrditi razmjere otimačine u Austriji u nacističko doba. Bit ćemo jako oprezni što se tiče sadržaja budućih ugovora i roka do prvih isplata.' (...) Osjetljivo pitanje prisilnih radnika u Austriji u nacističko doba vuče se već nekoliko godina. Austrijska se država dugo oglušivala na zahtjeve poljskih, ukrajinskih i drugih udruga koje su tražile odštetu, uzvraćajući im sramnim razlogom kako su od 1938. do 1945. sva poduzeća u Austriji bila pod njemačkom upravom. Ona dakle ne može preuzeti nikakvu pravnu odgovornost. Razlog se uvažavao sve do 1998., kada je 'povjesničarsko povjerenstvo' bilo zaduženo da 'rasvijetli' oduzimanje imovine u Austriji u doba nacizma: arijanizacija, prisilni rad, krijumčarenje umjetnina, zapljena stana, blokiranje bankovnih računa itd. Prošloga je tjedna povjerenstvo objavilo prve rezultate koji se tiču upravo prisilnoga rada koji je među najjednostavnijim područjima istraživanja za povjesničare. (...) Kada je objavljena ta 'povijesna odluka', čule su se brojne sumnje. Prva je ideološke naravi. Joerg Haider je odmah u početku unio smutnju izjavivši kako odšteta prisilnim radnicima ne može proći bez slične mjere prema austrijskim ratnim zatvorenicima u Rusiji i sudetskim Nijemcima koji su 1946. izbjegli u Austriju. Zabrinutost zbog mogućeg nerazlikovanja ovih triju skupina 'žrtava' to je opravdanija što je tekst programa koalicije koji su potpisale dvije stranke u vladi, neodređen. Čini se da je danas ta zbrka riješena. 'Maria Schaumayer Špovjerenica vlade za ovo pitanje, op. prev.Ć izričito je zadužena za prisilni rad, tvrdi Bertrand Perz. No ne zna se hoće li uzeti u obzir samo prisilne radnike u industriji, ili i u poljoprivredi, kojih je bio manji broj.' (...) Veliko je pitanje također hoće li austrijski industrijalci pokazati dobru volju da posegnu u džep kako bi dali zadovoljštinu za zločine koje su počinili njihovi prethodnici. Franz Stronach, austrijsko-kanadski milijarder, koji je nedavno otkupio poduzeće Steyr-Daimler-Puch, misli da 'nema ni govora' o isplati bilo kakve odštete za pogrješke iz doba kada on još nije ni bio vlasnik. 'U protivnom, mogli bismo ići do Atile, kralja Huna!', rekao je podrugujući se. Kada je riječ o austrijskom puku, on zasad dobro reagira. U prigodi nedavnog istraživanja, 69 posto ispitanika očitovalo se za odštetu, dok se 'samo' dvadeset posto odlučno usprotivilo. No budući da se nikakvi iznosi još ne spominju, sa zanimanjem će se očekivati rezultati istog istraživanja koje će se provesti za nekoliko mjeseci, kada se isplate prve odštete", piše Pierre Daum.