BIŠKEK, 10. ožujka (Hina/Reuters) - Drugi krug parlamentarnih izbora zakazan je u nedjelju u Kirgistanu, srednoazijskoj republici koja je nekada bila u sastavu bivšeg Sovjetskog Saveza.
BIŠKEK, 10. ožujka (Hina/Reuters) - Drugi krug parlamentarnih
izbora zakazan je u nedjelju u Kirgistanu, srednoazijskoj
republici koja je nekada bila u sastavu bivšeg Sovjetskog
Saveza.#L#
Republika Kirgistan broji 4,85 milijuna stanovnika od kojih 62
posto čine Kirgizi, dok Rusi i Uzbeci čine svaki po 15 posto
stanovništa. Ukrajinci čine 1,4 posto, a Tatari 1,2 posto
stanovništva. Postoji i maleni broj Koreanaca i Nijemaca. Biračko
tijelo čini 2,5 milijuna ljudi.
Kirgistan na istoku i jugoistoku graniči sa Kinom, na jugu sa
Tadžikistanom, na zapadu sa Uzbekistanom, a na sjeveru sa
Kazahstanom. Od 198.000 četvornih kilometara, 90 posto čine visoki
planinski lanci Tien Šan i Pamir s vrhovima iznad 7.000 metara, od
kojih su najpoznatiji Pik Pobjede (7.439 metara) i Kan Tengri - "Car
nebesa" (6.995 metara).
Glavni grad Biškek broji 800.000 stanovnika.
Službeni jezik je kirgiski, koji spada u tursku skupinu jezika, a
uvelike se govori i ruski.
Ustavom je Kirgistan svjetovna država, no sunitska varijanta
islama, kao i ortodoksno kršćanstvo u velikoj su mjeri prisutni u
svadnevnom životu.
Predsjednik se bira na petogodišnji mandat i zadužen je za
imenovanje premijera i članova vlade.
Parlament je dvodomni, a prema ustavnim promjenama usvojenim nakon
referenduma 1998., Zakonodavna skupština (gornji dom) raspolaže sa
60 mjesta, a Narodna skupština (donji dom) sa 45 mjesta u
parlamentu. Za parlament u Kirgistanu analitičari tvrde da je
moćniji i utjecajniji nego i u jednoj drugoj bivšoj sovjetskoj
republici, iako predsjednik Askar Akajev još uvijek dominira
političkom scenom.
Preci današnjih Kirgiza migrirali su iz sibirskih naseobina uzduž
4.129 km duge rijeke Jenisej i oko Bajkalskog jezera u južnom
Sibiru.
Povjesničari se razilaze oko točnog datuma početka seobe Kirgiza
prema planinama Tien Šana, iako se vjeruje da je masovnija seoba
započela uzletom mongolske dinastije u 13. stoljeću.
Tijekom narednih 600 godina, Kirgistan je padao pod utjecaj
Mongola, Kineza i Kokandskog kanata, smještenog u sadašnjem
Uzbekistanu, kada krajem 19. stoljeća primat preuzimaju Rusi.
Kirgistan je sovjetskom socijalističkom republikom proglašen
1936. godine. Tada počinje prisilna kolektivizacija kirgiskih
nomada, a 30-ih godina intelektualna je elita izložena strašnim
Staljinovim čistkama.
Kirgistan je nezavisnost proglasio u kolovozu 1991., a nekoliko
mjeseci poslije Akajev je ponovo izabran za predsjednika. Njega je,
naime, godinu dana ranije, za predsjednika imenovalo Vrhovno
vijeće, kada je Kirgistan još uvijek bio u sklopu Sovjetskog
Saveza.
Akajev je pobijedio i na drugim predsjedničkim izborima u prosincu
1995. godine.
On od tada pokušava progurati bolne političke i gospodarske
reforme, stvarajući otvorenije društvo u području bivše sovjetske
središnje Azije.
Zemlju povremeno potresaju i etnički sukobi između Kirgiza i
Uzbeka, a gusto naseljena dolina Fergana, koja obuhvaća dijelove
Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana, predstavlja potencijalno
trusno područje glede etničke i vjerske nestabilnosti.
Kirgistan i dalje održava tijesne gospodarske i političke veze s
Rusijom, iako nastoji zadobiti povjerenje zapadnih i azijskih
kreditora. Kirgistan je i jedna od zemalja članica Zajednice
neovisnih država (ZND).
Gospodarski rast u zemlji znatno se srozao nakon raspada državnog,
planskog sustava gospodarenja. Oporavak je započeo prije tri
godine, s porastom bruto domaćeg proizvoda za 3,6 posto 1999.
godine, i rasta od 2,1 posto godinu dana ranije.
Prema podacima iz 1999. godine, poljoprivreda je činila 38 posto
domaćeg bruto proizvoda, dok je izvoz zlata iznosio 38 posto
cjelokupnog izvoza.
Nacionalna valuta je som, a za jedan američki dolar treba izbrojati
46,73 soma.
(Hina) vk maš