FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PODACI IZ 1999. UPOZORAVAJU DA TRIHINELOZA NE 'GUBI DAH'

ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Oko 500 zaraženih osoba i više od četiri tisuće otkrivenih zaraženih svinja u prošloj godini službeni su podaci koji upozoravaju da trihineloza, opasna nametnička bolest od koje obolijevaju ljudi i životinje, 'ne gubi dah'. Pozitivno je to što bolesti nema u velikim uzgojima te što se ne širi izvan već poznatih područja istočnih hrvatskih županija.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Oko 500 zaraženih osoba i više od četiri tisuće otkrivenih zaraženih svinja u prošloj godini službeni su podaci koji upozoravaju da trihineloza, opasna nametnička bolest od koje obolijevaju ljudi i životinje, 'ne gubi dah'. Pozitivno je to što bolesti nema u velikim uzgojima te što se ne širi izvan već poznatih područja istočnih hrvatskih županija. #L# Na više od 600.000 trihineloskopski pregledanih uzoraka svinja za kućanstva zaraza je otkrivena u 4009 slučajeva. Kao i proteklih godina, i lani je najviše zaraženih svinja otkriveno u Vukovarsko- srijemskoj (2478) i Osječko-baranjskoj županiji (708), zatim u Virovitičko-podravskoj (434) i Brodsko-posavskoj županiji (275). Godinu prije, na 400.000 pregledanih svinja otkriveno je oko 2500 zaraženih. Najteže je stanje, kaže ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo, na području Babine Grede i Županje, a otkriveno je i novo žarište u Brodsko-posavskoj županiji, uz samu Savu. Na svu sreću, ima i pozitivnih pomaka. Tako je na vukovarskom području prošle godine otkriveno manje zaraženih svinja nego pretprošle godine. Razlog tomu je dobro provedena deratizacija, jedna od temeljnih mjera u suzbijanju trihineloze. Podaci s početka 2000. govore o malom broju zaraženih osoba. Javilo se, ističe Brstilo, nekoliko manjih 'kućnih' epidemija jer konzumirano meso nije bilo trihineloskopski pregledano, ili su u nekim slučajevima svinjsko meso pregledale neovlaštene osobe. Za daljnu borbu s tom opasnom bolešću najvažniji je novac jer se bez njega ne mogu provesti sve potrebne mjere, od uklanjanja zaraženih životinja do redovite deratizacije dva puta na godinu. Stručnjaci su, ističe ravnatelj Uprave za veterinarstvo, detaljno snimili teren, skupljeni su podaci o praktično svakom dvorištu i o vlasnicima svinja. Kada je o novcu riječ, u Upravi podsjećaju da je krajem prošle godine od Vlade zatraženo dodatnih 6,9 milijuna kuna za hitne mjere. Vlada se složila da se novac osigura, ali ne iz tražene proračunske pričuve, nego iz sredstava Ministarstva poljoprivrede za 2000. Želeći trihinelozi 'stati na kraj', Ministarstvo poljoprivrede potaknulo je osnutak centra za trihinelozu pri Veterinarskom fakultetu, u kojem bi se, uz ostalo, pokušalo utvrditi ima li, osim već poznatih, i kakvih drugih - nepoznatih putova širenja te bolesti. (Hina) bm sšh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙