DRŽAVNI PRORAČUN - ZNATNIJE SMANJENJE JAVNIH IZDATAKA

DRŽAVNI PRORAČUN - ZNATNIJE SMANJENJE JAVNIH IZDATAKA Prijedlogom državnog proračuna za ovu godinu, koji će se idući tjedan naći pred saborskim zastupnicima, Vlada nastoji izvršiti znatnije smanjenje javnih izdataka i njihovo prestrukturiranje. Vladin je prijedlog, naime, na rashodnoj strani, od 48,3 milijarde kuna, za 1,2 posto manji od prošlogodišnjeg proračunskog iznosa. Na prihodnoj pak strani Vlada planira prikupiti 47,03 milijarde kuna, dok bi se deficit od 1,3 milijarde pokrio neto financiranjem. Naime, na računu financiranja država se ove godine planira zadužiti 7,49 milijardi kuna, a vratiti 6,22 milijarde ranije uzetih dugova. Planirani je deficit od 1,3 milijarde oko 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda, kojeg Vlada u ovoj godini procjenjuje na 151,8 milijardu kuna što bi bilo 6 posto više nego prošle godine. U prihodnu je stranu proračuna ugrađeno i planirano smanjenje poreznih prihoda. Od njih se, naime, planira prikupiti 36,62 milijarde kuna, što je 3,3 posto manje nego lani. Najizdašniji je PDV od kojega je čak planiran i 0,5 posto veći prihod (19,9 milijardi), ali znatnije smanjenje prihoda očekuje se od poreza na dohodak (za 26,3 posto, na 3,4 milijarde kuna) te poreza na dobit (2 milijarde kuna, što je 14,8 posto manje nego lani). No, znatno više nego prošle godine planira se prikupiti od kapitalnih prihoda. Od čak 8,46 milijardi kuna koji bi se tako prikupili, najznačajnija je stavka od privatizacije s iznosom od 8,2 milijarde kuna što je 34,9 posto više nego lani. No, ti bi prihodi, a riječ je, kako se vidi iz Vladina obrazloženja, o Hrvatskim telekomunikacijama, privatizaciji Riječke i Splitske, Croatia banke, Croatia osiguranja, i dr. bili i jedan od načina za podmirenje nagomilanih dugova države. Ti su se dugovi popeli na 9 milijardi kuna, a iz ovogodišnjeg bi se proračuna podmirilo 3,6 milijardi. Rješenje duga po osnovu osigurane štednje građana u bankama u stečaju, za što bi u proračunu u idućih pet godina trebalo osigurati 2,4 milijarde kuna, Vlada vidi i u dijelom njegovu pretvaranju u javni dug. Iz ovogodišnjeg bi se proračuna za osiguranu štednju osiguralo 420 milijuna kuna, dok bi se preostalih 1,98 milijardi kuna pretvorilo u javni dug. Potencijalni dug države su i izdana državna jamstva kojih je proteklih godina izdano oko 15 milijardi, pa Vlada najavljuje krajnje restriktivno i samo izuzetno davanje jamstava. U proračunu bi se pak osiguralo 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu. Vraćanje dugovanja stvorenih proteklih godina, kao i vraćanje domaćeg i inozemnog duga značajno su pak opteretili stavke Ministarstva financija. Tom je Ministarstvu, naime, planirano povećanje sredstava za više od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. No, od ukupno 14,97 milijardi kuna čak se 6,19 milijardi odnosi na otplatu glavnica vanjskog i unutarnjeg duga, što je 79,24 posto više nego lani. Uz to, znato rastu i obveze po kamatama za te ranije uzete zajmove, pa u ovoj godini za njihovo podmirenje proračun mora osigurati oko 2,5 milijardi kuna. U Ministarstvu financija nalaze se i obveze po nekim međunarodnim ugovorima, pa je među njegovim stavkama i 300 milijuna kuna vezano za Sporazum o posebnim odnosima s Federacijom BiH, te još 121,8 milijuna kuna za stradalnike rata u Federaciji. Ipak su ti iznosi manji nego li prošle godine, a manje je planirano i prema obvezama iz Sporazuma sa Svetom Stolicom (za što je predviđeno 160 milijuna kuna). Vlada u prijedlogu proračuna ispunjava i svoju najavu da nema sanacija poduzeća iz proračunskog novca. Naime, gotovo šest puta manje nego prošle godine namijenjeno je Ministarstvu gospodarstva. Pozicija tog resora "srezana" je s prošlogodišnjih 2,7 milijardi na tek 418 milijuna kuna. Većina pak toga novca otići će brodogradnji i to 177 milijuna na ime subvencija, a 202 milijuna na ime transfera za restrukturiranja brodogradiliša. Najave da će se financirati samo kapitalni projekti na kojima nije moguće obustaviti javne radove najviše pogađaju ministarstva za javne radove, te za pomorstvo, promet i veze. Tako će se u Ministarstvu javnih radova, kojemu se najavljuje 2,58 milijardi kuna, ili 25,49 posto manje nego lani, novac naći samo za neke projekte. Uz ostale u proračunu će se naći i Bechtel, ali samo na dijelu autoceste, odnosno samo na dionici Bregana-Zagreb, te primjerice tunel Sveti Rok, cesta Zagreb-Rijeka i Zagreb-Goričan. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza s ukupno 3,48 milijardi ili 14,02 posto manje od 1999., znatan će se dio novca, ili 1,27 milijardi, odliti prema Hrvatskim željeznicama. To će ministarstvo sredstva usmjeriti i subvencioniranju trajektnih linija, obnovu flote brodara u domaćim brodogradilištima. U gradnju cesta usmjerit će se tek 78 milijuna kuna, dok će se 35 milijuna transferirati Hrvatskoj vojsci i njenoj inžinjeriji za radove na infrastrukturi i cesti Zagreb-Split. Najavljivane pak promjene u poljoprivrednoj politici vidljive su i iz samog proračuna. Uz rast iznosa samom resornom ministarstvu - 1,7 milijardi kuna ili 9,93 posto više nego lani - značajnije će se, za 25,05 posto, povećati iznosi za subvencije koje bi ove godine dosegnule 1,4 milijarde kuna. Nije tako s turizmom koji će ipak dobiti manje nego prošle godine. Taj bi resor u ovoj godini raspolagao sa 288,9 milijuna kuna, ili 9,41 manje nego 1999. Od toga bi 173 milijuna bila namijenjena potporama za povećanje konkurentnosti, dok bi se na promidžbu utrošilo 45 milijuna kuna, ili 41,18 posto manje nego lani. Inače, Vlada u prijedlogu proračuna znatnije smanjenje izdataka predviđa kod vojnih izdataka nacionalnog reda i sigurnosti (od 1,61 do 30,53 posto), smanjenju klasičnih izdataka države (kao npr. kod izdataka za Ured predsjednika koji su 30,6 posto manji). Povećanje proračunskih sredstava, od 3,53 do 13,20 posto, predviđeno je za kulturu, zdravstvo, znanost, rad i socijalnu skrb, znanost i tehnologiju te pravosuđe, upravu i lokalnu samoupravu.