DNEVNI GLASNIK - 6. OŽUJKA

ZAGREB - Hrvatske vlasti pronašle su dokumente koji dovode u pitanje presudu generalu Tihomiru Blaškiću kojeg je Haški sud za zločine u Lašvanskoj doplini osudio na 45 godina zatvora, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski premijer Ivica Račan. "Prije nekoliko dana pronašli smo u Zagrebu širu dokumetaciju o ratnim zbivanjima u BiH u razdoblju od 1992. do 1994. koja baca šire svjetlo na događaje za koje je general Blaškić osuđen u Haagu a koji po prvim uvidima dovode u pitanje argumente presude pa i visinu kazne a iz dokumenata se, kako izgleda, mogu identificirati stvarni počinitelji nekih zločina poput onoga u Ahmićima," rekao je novinarima premijer Račan na posebno sazvanoj konferenciji za tisak. Račan je najavio da će njegova vlada staviti ove dokumente na raspolaganje ICTY-u u skladu, kako je rekao, s obvezom vlade da objavi istinu ma kakva ona bila. "To će biti naša pomoć u obrani zemlje i generalu Blaškiću u Den Haagu," rekao je on. Prema njegovim riječima bivša hadezeova vlast je imale te dokumente ali ih nije stavila na raspolaganje Blaškićevoj obrani. DEN HAAG - Branitelji generala Tihomira Blaškića i haški tužitelji do 18. ožujka moraju, ukoliko tako odluče, formalno najaviti žalbu na presudu kojom je bivši vojni zapovjednik središnje Bosne proglašen krivim za zločine u Lašvanskoj dolini i kažnjen s 45 godina zatvora. Poslovnik (pravila o postupku i dokazima) Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) određuje da strana koja se namjerava žaliti mora tu namjeru najaviti pismeno najkasnije 15 dana od dana kad je izrečena presuda. Dok su Blaškićevi branitelji Anto Nobilo i Russel Hayman već izjavili da se namjeravaju žaliti, ne očekuje se da će se haško tužiteljstvo žaliti na presudu. ZAGREB - Uzvicima 'Vratite nam Blaškića' i 'U boj u boj za narod svoj' nekoliko tisuća građana započelo je u ponedjeljak oko 15 sati prosvjed ispred zgrade američkog veleposlanstva na zagrebačkom Zrinjevcu. Mirni prosvjed zbog presude Haaškog suda generalu Tihomiru Blaškiću HVIDR-a je najavila za 16 sati, no građani su se počeli okupljati ranije. Prosvjednici, među kojima su i ratni invalidi u kolicima, nose transparente s natpisima - "Ovo je kriminalizacija Domovinskog rata", "Angloamerički saveznici ne zatvarajte Hrvate", "Mesiću, tko je sad na redu", "Haški sud pere vlastitu savjest". Predsjednik HVIDR-e Marinsko Liović novinarima je izjavio kako očekuje da se prosvjednicima priključe izaslanstva oporbenog HSP-a i HDZ-a, te netko iz nove hrvatske vlasti. ZAGREB - Haaški tribunal postao je sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva i redefiniranje povijesnih činjenica, istaknuo je u ponedjeljak v.d. predsjednik HDZ-a Vladimir Šeks na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a. Ponovio je stajalište stranke prema presudi Haškog suda generalu Tihomiru Blaškiću, te je podsjetio da je HDZ uputio zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na tu temu. Izvijestio je da je isti zahtjev upućen i predsjednici Županijskog doma - da već krajem ovog tjedna sazove sjednicu. Član Predsjedništva HDZ-a Ivo Sanader upozorio je da bi, ukoliko Haaški sud nastavi s takvom praksom, moglo doći do pokušaja redefiniranja povijesnih zbivanja na ovim prostorima od 1990. do danas, čime bi na red mogao doći i Domovinski rat. Šeks je kazao da HDZ u potpunosti podupire prosvjed pred američkim Veleposlanstvom zbog izrečene kazne generalu Blaškiću, koji je u ponedjeljak organizirala HVIDR-a i udruge proistekle iz Domovinskog rata. ZAGREB - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić izjavio je u povodu presude generalu Tihomiru Blaškiću kako se ne smije dopustiti ponižavanje, ali niti povratak Hrvatske u besperspektivnu izolaciju. "Željeli bismo da se sada pomogne kako bi se u daljnjem procesu pred sudom rasvijetlila istina", izjavio je u ponedjeljak nadbiskup Bozanić. Zaprepaštenje presudom haaškoga suda izrazio je u ponedjeljak u svom priopćenju i Hrvatski katolički zbor "Mi". ZAGREB - "Duboko nas je potresla i neobično iznenadila presuda Haaškoga suda generalu Tihomiru Blaškiću u zbirnom iznosu od 45 godina zatvora. Imajući pred očima okolnosti ratnih događanja u BiH, a napose osobu generala Blaškića, dijelimo mišljenje velikog broja uglednih ljudi i poznavatelja sudskog procesa u Haagu, da su to suđenje i sama presuda zasnovani više na političkim, negoli na osobnim kaznenim motivacijama", ističe se u ponedjeljak izjavi Vojnoga ordinarijata u RH u povodu presude generalu Blaškiću. Dodaje se kako daljnje domišljanje o toj rigoroznoj presudi ne isključuje ni strahove od proglasa kolektivne krivnje hrvatskog naroda, odnosno njegovih branitelja, kako na području RH tako i na prostorima BiH. SARAJEVO- Vrhbosanski nadbiskup kardinal, Vinko Puljić, i pomoćni vrhbosanski biskup, Pero Sudar, ocijenili su u nedjelju u Sarajevu da je prvostupanjska presuda Međunarodnog suda u Haagu generalu Tihomiru Blaškiću, drastična te da nije utemeljena na dokazima, izvijestila je Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH (KTA). Ističu kako se Katolička crkva uvijek držala načela da "svako i svačije učinjeno zlo bude kažnjeno". (...) "Napose kad je riječ o ratnim i poratnim zločinima u našoj domovini BiH svjesni smo da su nekažnjeni zločini sjeme novim zločinima. A hrvatski narod u BiH nekažnjeni su zločini tijekom stoljeća doveli na granicu njegove opstojnosti". Nadbiskup Puljić i biskup Sudar u priopćenju podsjećaju kako su biskupi u BiH tijekom cijelog rata dizali svoj glas protiv svakog zla i zločina, ne obazirući se tko ih je činio. DEN HAAG - Bosanski Srbin Dragoljub Prcač prebačen je u nedjelju kasno navečer oko 23 sata u haški pritvor u Schevenningenu, potvrdio je glasnogovornik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Jim Landale. Prcača je u nedjelju uhitio SFOR u Prijedoru. On je optužen zajedno s još sedam bosanskih Srba za zločine nad muslimanima i Hrvatima počinjene na području prijedorskog logora Omarska tijekom 1992. Prcač je bio zamjenik zapovjednika tog logora u kojem je bilo zatočeno tri tisuće ljudi u nehumanim uvjetima i izloženo zlostavljanjima. ZAGREB- Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je u nedjelju, neposredno prije odlaska na put po europskim zemljama radi predstavljanja nove emisije hrvatskih obveznica, kako je Vladin prijedlog proračun za godinu 2000. od 48,3 milijarde kuna, premda nominalno samo jedan do dva posto manji od prošlogodišnjega, realno manji desetak posto. Napomenuo je pri tom da se on odnosi na devet mjeseci, a ne na cijelu godinu. Osim toga iz proračuna je planirano vraćanje 3,6 milijardi kuna unutrašnjih dugova države. Hrvatsko državno izaslanstvo će od 6. do 10. ožujka održati niz prezentacija u povodu planiranog izdavanja obveznica nominiranih u euru. Prezentacije će biti održane u svim najvažnijim europskim financijskim tržištima: Italiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Financijska sredstva od prodaje planiranog izdanja obveznica u potpunosti će biti iskorištena za refinanciranje glavnica javnog duga Republike Hrvatske, koji dospijevaju tijekom ove godine. Ministar financija također je u vezi s predloženim proračunom najavio da će Vlada, "zajedno s proračunom u drugom njegovom čitanju, predložiti i zakon o izmjenama poreza na dohodak", a ići će i s izmjenama zakona o porezu na dobit, koji bi se smanjio sa 35 na 20 posto. Najavio je i zakon o smanjenju PDV-a, no on bi trebao stupiti na snagu tek od iduće godine, te izmjene zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, čime bi se smanjili troškovi lokalne samouprave. ZAGREB - Sve sindikalne središnjice solidarne su sa sindikatima javnih i državnih službi u njihovom protivljenju namjeravanom smanjivanju plaća javnim i državnim službenicima. Sindikalne središnjice smatraju da to nije prihvatljivo, jer uštede na ljudima nisu dobar put za rješavanje proračunskih problema, stoji u priopćenju sindikalnih središnjica. One posebice prigovaraju što je Vlada namjeru smanjivanja plaća javnih i državnih službenika (od pet posto) donijela bez prethodnih dogovora sa sindikatima, osobito kada se zna da su sindikati javnih i državnih službi još prije mjesec dana službeno zatražili pregovore o plaćama koji još uvijek nisu početi. Nezadovljstvo zbog najave smanjenja plaća korisnicima državnog proračuna za pet posto, što bi se odnosilo i na zdravstvene djelatnike, u ponedjeljak su na sastanku s ministricom zdravstva Anom Stavljenić-Rukavina izrazili su i predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata. ZAGREB - Misija Europske komisije (EK) za procjenu stanja doputovala je u ponedjeljak u Zagreb kako bi se upoznala s kratkoročnim i dugoročnim prioritetima hrvatske vlade i prikupila informacije o mogućnostima za početak pregovora o ugovornim odnosima Hrvatske i EU. Misija, koju predvodi direktor za zapadni Balkan u Općoj upravi za vanjske odnose EK Fabrizio Barbaso, boravit će u Hrvatskoj od 6. do 10. ožujka. DUBROVNIK - Seminar "Vojska i mediji: odnosi u obrambeno- sigurnosnom okruženju" počeo je u ponedjeljak u dubrovačkom hotelu Excelsioru. Skup koji će trajati do 10. ožujka okupio je pedesetak stručnjaka iz Hrvatske, Slovačke, Slovenije, Estonije, Bugarske, Mađarske, Albanije, BiH, Rumunjske, Turske i SAD-a te predstavnike tiskovnih i elektroničkih medija. U prigodi svečanog otvorenja sudionicima su se obratili, u ime organizatora, ravnatelj Centra "George C. Marshall" iz Njemačke, umirovljeni general bojnik Franz Werner, u ime Ministarstva obrane RH zamjenik ministra Zlatko Gareljić te američki veleposlanik u RH William Montgomery. "Mediji i vojska dvije su vitalne, nužne institucije u svakoj modernoj zemlji, ali s različitim ulogama - vojske da štiti sigurnost zemlje, a medija da informiraju javnost", rekao je Montgomery. Dodao je kako vojska treba sama uspostavljati kontakte s medijima i razvijati s njima odnos. Zamjenik hrvatskog ministra obrane Zlatko Gareljić, govoreći o odnosu vojske i medija, rekao je kako je, u sklopu programa i plana preustroja MORH-a i oružanih snaga, Ministarstvo zamolilo za pomoć medije ali, istaknuo je, kroz kritički dijalog sa zajedničkim ciljem koji pridonosi ukupnoj demokratizaciji Hrvatske. ZAGREB - Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar rekao je danas kako je hrvatski odgojno-obrazovni sustav dosegao relativno visok stupanj razvijenosti, ali da nije primjeren informatičkom dobu. Izlažući pred parlamentarnim Odborom za naobrazbu, znanost i kulturu osnove ovogodišnjeg programa rada ministarstva, Strugar je rekao kako u Hrvatskoj 370 škola nema niti jedan kompjutor, a da je "značajan postotak" od 60 tisuća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama nestručan za ono što predaje učenicima. Dometnuo je da 17 posto osnovnih škola u Hrvatskoj pohađa manje od 200 učenika te da je u njima 70 posto nestručne nastave. Strugar je najavio da će ministarstvo do kraja svibnja izraditi studiju 'Stanje u hrvatskom školstvu', koja će sadržavati iscrpan opis sadašnjeg odgojno- obrazovnog sustava i njegovih komponenti. Naglasio je da će ministarstvo maksimalnu pozornost pokloniti manjinskom školstvu u Hrvatskoj, kao i unapređenju hrvatske dopunske nastave u inozemstvu. ZAGREB - Vijećnici HSLS-a, njih sedmero, potpisali su ostavke na svoje mandate u Skupštini Grada Zagreba, izjavio je u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji predsjednik Kluba vijećnika HSLS-a u Gradskoj skupštini Filip Borac. Najavljivanje prijevremenih izbora u Zagrebu od strane prvog čovjeka Gradske organizacije SDP-a Milana Bandića, vijećnici HSLS-a odlučili su prekinuti te učiniti prvi korak. Odlučivši se na "prvi korak", HSLS-ovci su pozvali i predsjednika Gradske skupštine Zlatka Canjugu te gradonačelnicu Marinu Matulović-Dropulić "da priznaju realnost i svoje manadate stave na raspolaganje". PARIZ- U Parizu je prošle noći preminuo prof.dr. Mirko Dražen Grmek, povjesničar medicine i biologijskih znanosti svjetskog ugleda, koji je svoju svestranu znanstvenu djelatnost započeo pedesetih godina na zagrebačkom medicinskom fakultetu a nastavio i završio u Parizu na sveučilištu Sorbonne, kao jedan od njegovih najistaknutijih profesora i ravnatelja Visokih studija društvenih znanosti. Mirko Dražen Grmek je rođen 1924. godine u Krapini. Diplomirao je 1951. godine i stekao je doktorat medicine 1958. godine na Sveučilištu u Zagrebu, a zatim 1971. godine i doktorat književnosti i humanističkih znanosti na pariškom sveučilištu. Dr. Mirko Grmek je početkom devedesetih godina, u nizu javnih nastupa na francuskoj televiziji i pariškim medijima, odlučno ustao u obranu Hrvatske pred agresijom i njezinog prava na neovisnost. Posljednji puta, već narušenog zdravlja od teške bolesti, posjetio je hrvatsko veleposlanstvo u Parizu, da bi glasovao u drugom krugu predsjedničkih izbora. Pariški znanstveni časopis "Eureka" posvetio je 1996. godine posebni dossier iz povijesti znanosti dr. Mirku Grmeku (nakon njegovog odlaska u mirovinu), nazvavši ga u naslovu "liječnikom stoljeća". SPORT KARLOVAC - Hrvatski malonogometaši plasirali su se na Svjetsko prvenstvo nakon što su u odlučnoj utakmici kvalifikacijskog turnira u Karlovcu svladali Češku sa 7:6 (1:0). PARIZ - Hrvatski borac Goran Borović svjetski je prvak u savate- boksu u kategoriji do 70 kg. Borović je u finalnom dvoboju za svjetsku titulu u Parizu na bodove pobjedio Francuza Sebastiana Gautheria.Na SP-u u Parizu je nastupio i Ivica Čukušić u kategoriji do 74 kg, ali je u finalu od njega na bodove bio bolji domaći borac Franck Mezaathe.Prije dva mjeseca u dijelu svjetskog prvenstva u nižim kategorijama titulu prvaka svijeta osvojio je Zoran Cvek. S dva naslova svjetskih prvaka i jednim doprvaka, po riječima izbornika hrvatske reprezentacije Željka Jareca, ovo je najveći uspjeh hrvatskog savate boksa dosad. (Hina) td