DNEVNI GLASNIK - 2. OŽUJKA

ZAGREB - Hrvatska je Vlada u četvrtak na sjednici utvrdila svoj program djelovanja za približavanje Europskoj uniji u iduća dva mjeseca. Vlada pritom kao prioritete ističe zakonodavstvo, nediskriminatorski povratak svih izbjeglih građana Hrvatske i rješavanje njihovih vlasničkih problema, suradnju sa susjedima, gospodarstvo, medije i suradnju s Haaškim sudom. Vlada je donijela i privremeni operativni plan proljetne sjetve, po kojemu će se ukupno zasijati 732.000 hektara, a u sustavu poticaja bilo bi 120.400 hektara za što bi se utrošilo oko 88,6 milijuna kuna. Na primjeru pak radnika VUPIK-a koji su u četvrtak prosvjedovali pred Vladom jer nisu dobili sedam plaća, zamjenik premijera Goran Granić je poručio kako se treba zamisliti nad realnim stanjem na područjima povratka. Stoga je Vlada naložila da se u roku 20 dana pripremi izvješće o stanju i problemima na tim područjima, te posebno mjera za jačanje gospodarskih aktivnosti. Iako će izgubiti državni proračun, Vlada je dala "zeleno svjetlo" za prodaju 200.000 tona merkantilne pšenice iz robnih zaliha. ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić izjavio je u četvrtak da ni Vlada niti njezin uži kabinet nisu raspravljali o pismu koje je premijeru Ivici Račanu poslala Ankica Tuđman sa zahtjevom za revizijom imovine obitelji pokojnog predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. Granićev je osobni stav da se Vlada ne može upustiti u taj posao bez obzira što se radi o obitelji pokojnog predsjednika Tuđmana, jer bi bila "zapljusnuta" takvim zahtjevima. Upitan kada će se Vlada očitovati o zahtjevu INE za korekcijom cijena naftnih derivata, Granić je najavio da će ministar gospodarstva u vrlo kratkom roku donijeti odluku o tom zahtjevu. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu je u razgovoru za Hinu, Hrvatski radio i Hrvatsku televiziju izrazio uvjerenje kako bi stručna skupina koju je danas imenovao s ciljem da izradi podlogu ustavnih promjena mogla u roku mjesec dana objelodaniti tu podlogu. Istaknuo je da je u sadašnjem trenutku teško procjenjivati u kojem roku do ustavnih promjena može doći. O ideji da svoje mišljenje o ustavnim promjenama kažu i građani na referendumu, Predsjednik je rekao da bi "to bilo izjašnjavanje koje bi najviše obvezivalo. Ali kako će biti neka se odluči u parlamentu". Odgovarajući na upit o 'dubini' promjena u pogledu predsjedničkih ovlasti, predsjednik Mesić naglasio je da se Hrvatska "već izjasnila za parlamentarnu demokraciju, a to znači sužavanje predsjedničkih ovlasti". Hrvatski predsjednik, drži Mesić, treba zastupati državu u zemlji i inozemstvu, mora sudjelovati u sukreiranju vanjske politike, biti zapovjednik HV-a te "na određeni način sudjelovati i kod imenovanja obavještajnih službi, s time da parlament ima potpunu kontrolu". Predsjednik države drži kako rasprava o ustavnim promjenama neće u drugi plan gurnuti rješavanje gospodarskih i socijalnih problema. ZAGREB - Nakon razgovora s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem u srijedu u Predsjedničkim dvorima ministar obrane Jozo Radoš izjavio je novinarima da je bilo riječi o razgraničenju ovlasti između Predsjednika Republike i Ministarstva obrane s obzirom na nove okolnosti i promjenu zakona o sustavu državne uprave. Predsjednikov savjetnik za obranu i vojna pitanja general pukovnik Imra Agotić istaknuo je da je oko imenovanja načelnika uprava MORH-a postignuta suglasnost da se to obavi na najbolji način. Napomenuo je da bi imenovanje načelnika Glavnog stožera HV-a trebalo uslijediti idućih dana. Radoš je rekao da je s Predsjednikom o novim kadrovskim rješenjima - imenovanja načelnika uprava MORH-a i Glavnog stožera, zapovjednika zbornih područja razgovarao načelno, te da "nije bilo riječi o konkretnim imenima niti pozicijama". Rekao je da je s predsjednikom Mesićem razgovarao i o približavanju Hrvatske "Partnerstvu za mir" i o zajedničkim vojnim vježbama sa snagama SAD-a, te o preustroju Ministarstva obrane i Hrvatske vojske. ZAGREB - Bivši visoki dužnosnici HDZ-a Mate Granić i Vesna Škare Ožbolt objavili su u četvrtak na tiskovnoj konferenciji da izlaze iz HDZ-a i osnivaju novu stranku - Hrvatski demokratski centar (HDC). Osnivačku skupštinu HDC-a Granić je najavio za 15. travnja, a prvi sabor stranke za 6. lipnja. Do osnivačke skupštine HDC-a Granić i Vesna Škare Ožbolt u Hrvatskom državnom saboru djelovat će kao nezavisni kandidati, što znači da HDZ-u neće vratiti saborske mandate. Istaknuli su da će njihovu novu stranku pravno zastupati Miroslav Šeparović. Pitanje novinara da li će se u HDC-u naći disidenti iz HDZ-a ostalo je bez odgovora. Kako su rekli, među saborskim zastupnicima ima ljudi koji misle kao i oni, i stoga vjeruju da neće ostati sami, te da će imati dostatan broj zastupnika za osnivanje Kluba zastupnika. Također su istaknuli da u svojim nastojanjima imaju podršku i među zastupnicima stranaka šestorice. Granić i Vesna Škare Ožbolt ističu da izlaze iz HDZ-a "jer se taj pokret nikada nije transformirao u stranku". Granić i Vesna Škare Ožbolt smatraju da se HDZ posljednjih nekoliko godina zatvorio u sebe i postao "antieuropska i antiamerička stranka". Oboje su istaknuli da su ponosni na ono što su na području vanjske politike učinili u proteklih deset godina kao dužnosnici HDZ-a. ZAGREB - Predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora Zlatku Tomčiću uručena je u četvrtak peticija s gotovo 105 tisuća potpisa građana za reviziju pretvorbe i privatizacije. Peticiju je Tomčiću uručio Silvije Degen, predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) koja je i pokrenula potpisivanje peticije. Peticija je, pojasnio je Degen, potpisivana od veljače do travnja prošle godine u svim većim gradovima Hrvatske i velik broj potpisa pokazuje da postoji volja hrvatskog naroda da se obavi revizija, a tamo gdje se utvrde nezakonitosti i poništenje pretvorbe i privatizacije. WASHINGTON - Američka vlada predložila je Kongresu da se pomoć Hrvatskoj u ovoj proračunskoj godini poveća na 57 milijuna dolara, što osim izravnog iskaza potpore novom političkom vodstvu treba potaknuti EU, međunarodne financijske institucije i druge zemlje da konkretno pomognu političke i gospodarske promjene u Hrvatskoj, kazao je u srijedu u Washingtonu posebni američki izaslanik za jugoistočnu Europu James Dobbins. Dobbins je bio među sudionicima rasprave o učincima nedavnih izbora u Hrvatskoj, upriličene u Kongresu u organizaciji Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) i uz potporu kongresmena Georgea Radanovicha. ZAGREB - Hrvatsko ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva potpisalo je s predstavnikom Programa Europske unije Obnova za povratak (EUPOP) u srijedu u Zagrebu sporazum o partnerstvu kojim EU za ovu godinu donira 100 milijuna kuna pomoći za obnovu ratom oštećenih područja u 13 hrvatskih općina. Sporazum su potpisali ministar Radomir Čačić i Alfons Peeters, predstavnik ureda Samaritanskog radničkog saveza (ASB/EC), provedbenog partnera Europske komisije zaduženog za provedbu EUPOP-a. EUPOP sporazume o obnovi i razminiravanju potpisali su s ASB/EC-om i gradonačelnici 13 hrvatskih općina. ZAGREB - Izjednačavanje prava oboljelih i ranjenih hrvatskih branitelja, liječenje branitelja oboljelih od psihosocijalnih posljedica rata putem sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te hitno rješavanje svih sporova koji se u vezi oboljelih branitelja vode pred sudovima i brojnim povjerenstvima, zahtjevi su iz deklaracije donesene u četvrtak na Prvoj konvenciji oboljelih hrvatskih branitelja, održane u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja liječenih od postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Iznoseći navedene zahtjeve, stručni savjetnik Udruge Herman Vukušić istaknuo je kako je sadašnje stanje branitelja oboljelih od PTSP-a i sličnih psihosocijalnih oboljenja uzrokovanih ratom neodrživo, te da uzrokuje veliku štetu braniteljima. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović izrazila je uvjerenje da će Vlada sustavno pristupiti rješavanju problema oboljelih hrvatskih branitelja kroz krajnju otvorenost, stručnost i koopoerativnost s predstavnicima branitelja. BOBOTA/CERIĆ- Nakon četveromjesečne stanke ekipe vladine Komisije za zatočene i nestale u četvrtak su nastavile ekshumirati žrtve srpske agresije u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Za sada su iskopana tijela dviju osoba. Na području Bobote, nedaleko od Vukovara, na mjestu gdje mještani pokapaju uginulu stoku, do podneva su ekshumirani posmrtni ostatci jedne osobe. Po riječima predsjednika Komisije za zatočene i nestale pukovnika Ivana Grujića ima saznanja da se na tom mjestu nalazi i masovna grobnica te će biti nastavljena započeta pokusna iskapanja. U Ceriću, mjestu nedaleko od Vinkovaca, ekshumirani su posmrtni ostatci također jedne osobe čiji identitet tek treba utvrditi. U Hrvatskoj su do sada ekshumirani posmrtni ostatci 3117 žrtava srpske agresije. Identificirano je 2466 osoba. Još se traga za 1641 osobom, od kojih je više od 800 s područja Vukovarsko-srijemske županije. ZAGREB - Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u četvrtak je produžilo pritvor Miroslavu Kutli za još dva mjeseca, izjavio je za Hinu sudac Zoran Luburić, koji vodi istražni postupak protiv Miroslava Kutle i još 11 osoba, koje se sumnjiči da su zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju oštetili "Tisak" za oko 48 milijuna kuna. Pritvor je produžen iz istih razloga zbog kojih mu je prvobitno i određen - zbog osnovane sumnje da bi mogao utjecati na dokaze i svjedoke, te zbog posebno teških okolnosti i načina izvršenja kaznenih djela za koja ga se tereti, dodao je Luburić. Kutlin branitelj Anto Nobilo izjavio je Hini da će na odluku o produžavanju pritvora podnijeti žalbu Vrhovnom sudu. LJUBLJANA - Uz hrvatsko-slovensku granicu blizu hrvatskog Svetog Martina na Muri, odnosno slovenske Hotize, dogodio se u srijedu težak izgred, tvrde danas slovenski mediji. "Delo" piše da su sinoć (srijeda) u 17 sati dva hrvatska policajca u šumi na slovenskoj strani, tik uz katastarsku granicu, zaustavila tri mještana koji su bagerom tovarili zemlju. Policajci su pozvali u pomoć kolege koji su došli u Sloveniju preko Mure brodom i po slovenskom se teritoriju odvezli na mjesto događaja, kaže "Delo". Nakon jednosatnog čekanja jedan od seljaka iz Hotize želio se uputiti kući, ali su mu to dva hrvatska policajca spriječila. Provalili su u kabinu traktora, davili ga i ozlijedili mu ruku, nastavlja ljubljanski list. Ostala tri Hotižana na to su blokirala šumski put, a u pomoć su im došli ostali sumještani. Hrvatskim policajcima sinoć do 23 sata nisu dopustili dopustili da napuste kraj događaja, a inspektor slovenske policije se je s hrvatskim kolegama dogovorio da građanima vrate oduzete putovnice". - opisuje "težak incident uz Hotizu" "Delo". BEČ - O aktualnom političkom stanju u BiH govorio je u četvrtak u Beču pred Stalnim vijećem OESSa visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch - prvi puta otkako je preuzeo tu visoku dužnost. Kao najvažnije prioritete svoga rada označio je nastavak oživotvorenja mirovnog procesa, razvoj državnih institucija, provedba gospodarskih reformi, obnova razorene infrastrukture te povratak izbjeglica i povratnika. Općinski izbori u travnju i parlamentarni u jesen bit će dvije 'važne stanice za daljnji razvitak BiH' rekao je Petritsch ocijenivši "da je stanje u BiH vrlo komplicirano. On je ocijenio da je u cjelini napredak posljednjih godina vidljiv i to treba biti put za gradnju budućnosti. Petritsch je kazao da je budućnost bosanskih Hrvata u BiH te da mu je novi hrvatski predsjednik Mesić dao do znanja da bosanski Hrvati ne trebaju tražiti sigurnost i pomoć samo od Zagreba nego se okrenuti Sarajevu. To je "izuzetna novost za naš projekt daljnje izgradnje države" zaključio je Petritsch. Govoreći na zasijedanju voditelj misije OESS-a u BiH Robert Barry upozorio je kako će se ta zemlja suočiti s gospodarskim kolapsom ukoliko u najskorije vrijeme u njoj ne budu provedene odlučne ekonomske reforme. ON je izvjestio članove ovog tijela o pripremama za predstojeće izbore i političkim aspektima povedbe Daytonskog sporazuma. DEN HAAG - Branitelj Ante Furundžije pozvao je u četvrtak žalbeno vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) da odbaci presudu protiv bivšeg zapovjednika jedinice HVO-a za posebne namjene 'Jokeri' tvrdeći da prvostupanjsko suđenje nije bilo pravično. "Temeljna prava Ante Furundžije na pravično suđenje bila su povrijeđena na nekoliko načina", kazao je u haškoj sudnici odvjetnik Luka Mišetić. Po Mišetićevoj ocjeni, dokazi u postupku bili su nedostatni, svjedoci nepouzdani, a izrečena kazna pretjerana. Furundžija (30) je osuđen 10. prosinca 1998. na deset godina zatvora nakon što ga je prvostupanjsko sudsko vijeće proglasilo krivim za kršenje ratnog prava i običaja. SARAJEVO - Da bi se u BiH pomirila nacionalna osjećanja i osjećanje pripadnosti toj zemlji kao multietničkoj državi potrebna je mjera hrabrosti pri čemu uzjamno valja priznati grijehe, i manje i veće, izjavio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. U redovitoj rubrici - "Javnost pita - Izetbegović odgovara" - koju četvrtkom objavljuje sarajevski "Dnevni avaz", on je istaknuo kako Bošnjaci s pravom inzistiraju na kažnjavanju ratnih zločinaca ali pri tom moraju osloboditi bilo kakve kolektivne krivnje srpski i hrvatski narod. "Uz kolektivnu narodnu krivicu nema Bosne", kazao je Izetbegović dodavši da i Bošnjaci imaju obvezu ispričati se srpskom i hrvatskom narodu za sve nevolje koje su im nanijeli. (Hina) td