GS: KRETANJA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU OBUĆE

ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Hrvatska industrija obuće u deset mjeseci prošle godine proizvela je 6,4 milijuna pari obuće, dok je proizvodnja u 1998. godini iznosila 10,22 milijuna pari. Usporedbe radi, po podacima Hrvatskog društva kožara i obućara, proizvodnja u 1990. bila je 26,97 milijuna pari, a prosječna stopa pada proizvodnje u razdoblju 1990. - 1998. iznosila je 8,73 posto. Prosječna stopa pada zaposlenosti u tom je razdoblju iznosila 13,72 posto, odnosno broj zaposlenih smanjio se s 27 tisuća u 1990. na 11,2 tisuće u 1999. godini.#L# Kretanja na hrvatskom tržištu obuće ne korespondiraju s kretanjima na ostalim europskim tržištima, a današnja se tržišna pozicija domaćih proizvođača obuće zasniva prije svega na prodaji proizvodnih kapaciteta uz nedovoljnu brigu za razvoj tržišne marke. Tomu valja pridodati i potpuno neadekvatan marketinški pristup. Okviri makroekonomske politike, naročito poticaji za proizvodnju odnosno kreditiranje pripreme izvoza i samog izvoza te porezna politika, nisu realni i ne pogoduju povećanom zanimanju proizvođača i izvoznika. Istodobno, ni mikroekonomski potezi proizvođača nisu usklađeni s kretanjima na svjetskom tržištu. Primjerice, dok prosječan broj zaposlenika po tvrtki u EU iznosi 20 radnika, u Hrvatskoj je ta brojka više nego trostruko veća. Upravo stoga, rješenja su u specijalizaciji proizvodnje, manjem broju zaposlenika te smanjenoj jediničnoj vrijednosti proizvodnje. Međutim, proces restrukturiranja u tom pravcu još je usporen i nedovoljno učinkovit, drže u Hrvatskom društvu kožara i obućara. Kao i u svijetu, tako i u Hrvatskoj, potrošnja obuće stagnira ili opada. Prosječna potrošnja jedva doseže dva para obuće, a problem domaćih proizvođača je to što još uvijek ne znaju pronaći put do potrošača. Također nema ni potrebne suradnje između proizvodnje i veletrgovine, dok direktna veza s maloprodajom ne daje adekvatne rezultate. Iskustva Italije, Španjolske i Portugala pokazuju da fleksibilne proizvodnje (to je moguće uz mala i srednja poduzeća), s čvrstim osloncem na prave veleprodaje imaju budućnost, pa je stoga i u Hrvatskoj potrebno pronaći bolja rješenja na tom području. U svijetu je 1998. godine proizvedeno približno 10 milijardi para obuće, a najveći su proizvođači azijske zemlje s otprilike 63 posto svjetske proizvodnje. U zemljama EU proizvedeno je 1,05 milijardi pari obuće ili 53 posto ukupne europske proizvodnje. Za Europu je karakteristično da je došlo do smanjenja proizvodnje, pada zaposlenosti te smanjenja broja tvrtki u industriji obuće. Također je karakterističan trend globalizacije i koncentracije koji iskazuje gotovo 30 posto prekapacitiranosti u svjetskoj proizvodnji obuće. Zbog svega navedenog, stanje i perspektive industrije obuće u zemljama EU te u Hrvatskoj upućuju na promjenu načina promišljanja i ponašanja kada je riječ o budućnosti. Država u tom pogledu može pomoći, ali je glavnina posla ipak smo na proizvođačima, smatraju u Hrvatskom društvu kožara i obućara. (Hina) tp ds