ŽENEVA, 3. ožujka (Hina/AFP) - Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava za Hrvatsku, BiH i SRJ Jiri Dienstbier osudio je u petak sporo odvijanje procesa povratka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pripisujući ga zastrašivanju,
pravnim poteškoćama i nevoljkosti vlasti na raznim razinama.
ŽENEVA, 3. ožujka (Hina/AFP) - Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska
prava za Hrvatsku, BiH i SRJ Jiri Dienstbier osudio je u petak sporo
odvijanje procesa povratka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
pripisujući ga zastrašivanju, pravnim poteškoćama i nevoljkosti
vlasti na raznim razinama. #L#
U svom izvješću objavljenom u petak a pripremljenom za zasjedanje
Povjerenstva UN-a za ljudska prava koje počinje 20. ožujka u
Ženevi, bivši češki ministar vanjskih poslova naglašava,
pozivajući se na podatke hrvatske Vlade, da se u hrvatsko
Podunavlje do kraja studenoga 1999. vratilo 18.271 izbjeglih i
prognanih Hrvata.
Dienstbier za usporedbu navodi da se samo 8.770 Srba iz SRJ, BiH i
drugih zemalja vratilo u Hrvatsku, ocjenjujući to "začuđujuće
malenim brojem s obzirom na ukupnu populaciju izbjeglih Srba koja
se procjenjuje na 300.000".
Među razlozima slabog povratka Srba, Dienstbier navodi međuetničke
napetosti, "nedostatak volje vlasti da pronađu druge smještaje za
ljude koji koriste srpsku imovinu" te slabo dostupna pravna
sredstva.
"Rijetki su slučajevi u kojima su sudovi zaštitili imovinska prava
Srba čije su kuće zauzeli Hrvati", ističe Dienstbier i dodaje da
Hrvati povratnici u Podunavlju ponekad bolje uspijevaju učinkovito
provesti pravne postupke za povrat svoje imovine.
Što se tiče povratka u BiH, krajem 1999. u BiH bilo je još 830.800
prognanih i izbjeglih osoba (487.300 u Federaciji BiH i 343.500 u
Republici Srpskoj), a 324.100 izbjeglica i prognanika nalazilo se u
trećim zemljama.
Te osobe, navodi on, ne usuđuju se vratiti svojim kućama zbog
složenih razloga koji često uključuju neriješeno pravo vlasništva
nad imovinom. Oni strahuju i od teških gospodarskih, političkih i
sigurnosnih uvjeta na koje bi mogli naići jer su u svojim
prijeratnim općinama sada postali etničke manjine, dodaje on u
izvješću.
U nekim dijelovima Republike Srpske kao i u općinama na zapadu BiH
gdje Hrvati imaju većinu, povratnici i njihova imovina i dalje su
meta nasilnih napada, navodi Dienstbier. U većini tih slučajeva
policija nije poduzela preventivne mjere, a za počiniteljima se
gotovo nikada ni ne traga, navodi on.
Iako je jedno ispitivanje javnog mnijenja provedeno prošle godine u
BiH pokazalo je da se većina ljudi želi vratiti, Dienstbier kaže da
lokalne vlasti tvrde upravo suprotno.
(Hina) zt maš