US CSM 3.2. LJUDSKA PRAVA I V.POLITIKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 3. II. 2000. Koja ljudska prava i po koju cijenu? "Moramo ponovno razmotriti mjesto ljudskih prava u američkoj vanjskoj politici. Ono što je počelo šezdesetih kao skroman napor, pretežno u Latinskoj Americi, kako bi se spriječilo policiju da loše postupa s ljudima, preraslo je u globalnu politiku koja aktivno promiče sve više i više ljudskih prava. I proizvodi neželjene posljedice." Život je ispunjen kompromisima. Odričemo se jedne stvari da bi dobili nešto za uzvrat. Najčešće je to u vanjskoj politici. Ljudska prava su jedan od prioriteta američke vanjske politike. Neki drže da obuhvaćaju i nacionalnu sigurnost, vanjsku trgovinu, zaštitu američkih poslovnih i ostalih interesa u inozemstvu kao i pristup sirovinama. Svaka zemlja bi trebala odrediti redoslijed svojih prioriteta. Rijetko je moguće postići sve. "Pitanje je trebaju li ili ne ljudska prava biti dio vanjske politike. Tu je prije riječ o tome koja su to ljudska prava, pod kojim uvjetima i u kojim zemljama. Bivši pomoćnik ministra vanjskih poslova za ljudska prava jednom je definirao okolnosti u kojima Amerika treba intervenirati kao one "kada može situaciju promijeniti na bolje". Ali, uz koju cijenu? Različiti ljudi, različita mišljenja. "Neki misle kako se vrijedi odreći trgovine s Kinom da bi se unaprijedila ljudska prava. Ostali sumnjaju da bi se stanje ljudskih prava u Kini popravilo, čak i kad bi prekinuli trgovinu s njima." Svaka je zemlja slučaj za sebe. Tako je brazilski ministar rada reagirao na Clintonove potvore na račun dječjeg rada u brazilskoj industriji obuće rječima: "U Americi djeca ne proizvode cipele, ali ima mnoštvo njih, kao i u Brazilu, koji dilaju drogu". Nisu riješeni ni rasni problemi. Postoje i različiti pogledi o različitim ljudskim pravima. Većina Amerikanaca drži kako su ljudska prava zakonski utjeriva, dok ostatak svijeta drži kako su to poželjni društveni ciljevi - pravo na rad ili obrazovanje, zdravstvenu skrb ili smještaj... slobodu političkog izjašnjavanja, vjere, uključujući između ostalog i pravo na seksualnu orijentaciju. Američko inzistiranje na globalnim ljudskim pravima za sobom povlači i neželjene posljedice. "Ali je naglasak na ljudska prava proizveo slučaj bivšeg čileanskog predsjednika Augusta Pinocheta koji je otišao u London na liječenje. Španjolski je sudac zatražio od britanske vlade da izruči čileanskoga državljanina da bi mu se sudilo u Španjolskoj za zločine počinjene u Čileu protiv Čileaanaca. To narušava načela teritorijalnog suvereniteta, već dugo ugrađene u međunarodno pravo. Međunarodni kazneni sud UN-a za bivšu Jugoslaviju stvoren je da bi sudio zločinima protiv čovječnosti, počinjenima tijekom lokalnih ratova nakon raspada Jugoslavije. On ispituje optužbe kako je NATO- ovo bombardiranje te zemlje u nastojanju da zaustavi takve zločine, također zločin". Ako se te nevjerojatne optužbe uvaže, to bi značilo svršetak međunarodnih napora za nametanjem civiliziranog ponašanja drugim narodima. A može to i biti kraj američke javne potpore UN-u, zaključuje u kolumni Pat M.Holt.