ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Povijest Praga obilježena je neprestanim susretanjem različitih kultura koje su živjele zajedno, ali su se često i sukobljavale. U tom kontekstu treba promatrati i kršćansko-židovski suživot u Pragu, pritom
ipak uvijek imajući "na pameti" osobitost praškoga srednjoeuropskog duha, rekao je večeras Jiri Kudela, češki veleposlanik u Hrvatskoj.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Povijest Praga obilježena je neprestanim
susretanjem različitih kultura koje su živjele zajedno, ali su se
često i sukobljavale. U tom kontekstu treba promatrati i kršćansko-
židovski suživot u Pragu, pritom ipak uvijek imajući "na pameti"
osobitost praškoga srednjoeuropskog duha, rekao je večeras Jiri
Kudela, češki veleposlanik u Hrvatskoj.#L#
Veleposlanik Kudela bio je gost-predavač u Hrvatsko-izraelskome
društvu (HID) u Zagrebu s temom "Kršćansko-židovski suživot u
Pragu". Predavanje su priredili Kulturni centar i galerija
"Shalom" HID-a te Hrvatski ogranak Svjetske konferencije religija
za mir.
Židovska zajednica u Pragu kontinuirano postoji cijelo tisućljeće,
ali s dva prekida - prvim od 1745. do 1748. zbog odluke carice Marije
Terezije o protjerivanju Židova iz Praga te drugim za vrijeme
Drugoga svjetskog rata kada je ta zajednica doživjela pogrom.
Taj kontinuitet jedna je od pet točaka "praškoga židovskog
fenomena". Veličina praške židovske općine, visoka adaptibilnost
praških Židova te Prag kao raskrižje kultura i grad čiji je utjecaj
prelazio granice Češke pa je često percipiran kao važno središte
aškenaske židovske zajednice, ostale su točke fenomena praških
Židova na koje je ukazao Kudela.
Deset stoljeća opstojnosti židovske zajednice u Pragu može se
sažeti u tvrdnju da je to bila složena i stalna borba za bolji život
Židova u Pragu, rekao je Kudela.
Židovi su u Pragu uvijek živjeli na rubu pogroma, kao što je bio onaj
uskrsni 1389. kada je poubijena većina stanovnika praškoga geta.
Povlastice koje su neki češki vladari pak dali Židovima, uvijek su
bile povezane s kriznim vremenima i ratovima koje su vodili
kršćanski vladari, a koji su praznili njihove riznice.
U složenim povijesnim zbivanjima očitovali su se različiti oblici
netrpeljivosti kršćana prema Židovima pa je tako, napomenuo je
Kudela, početni antijudaizam prelazio u vulgarni antijudaizam pa u
službeni antisemitizam sve do rasnog antisemitizma.
Nakon što su 1848. Židovima priznata sva građanska prava, javlja se
još jedan oblik netrpeljivosti - politički antisemitizam.
Urbanizacija i židovski prosvjetitelji rušili su granice geta pa je
u drugoj polovici XIX. st. počeo i proces česko-židovske
asimilacije koji je bio najočitiji u vrijeme stvaranja prve
Čehoslovačke republike, koja je imala čisti svjetovni karakter.
Ali tek danas, ustvrdio je Kudela, možemo reći da su kršćani i
Židovi Praga uspostavili pravi dijalog.
(Hina) ip ln