ZAGREB, 14. veljače (Hina) - U četiri dana vrsni su stručnjaci na 11. međunarodnoj i interkonfesionalnoj konferenciji voditelja vojnog dušobrižništva "pokušali svojim izlaganjima osvijetliti poglede i stavove o ratu i miru u trima
velikim 'religijama knjige' židovstvu, kršćanstvu i islamu", izjavio je danas pater Nikola Mate Roščić, biskupski vikar za pastoral Vojnoga ordinarijata RH, koji je od 7. do 11. veljače u Ženevi na spomenutoj konferenciji zastupao Republiku Hrvatsku i Vojni ordinarijat.
ZAGREB, 14. veljače (Hina) - U četiri dana vrsni su stručnjaci na
11. međunarodnoj i interkonfesionalnoj konferenciji voditelja
vojnog dušobrižništva "pokušali svojim izlaganjima osvijetliti
poglede i stavove o ratu i miru u trima velikim 'religijama knjige'
židovstvu, kršćanstvu i islamu", izjavio je danas pater Nikola Mate
Roščić, biskupski vikar za pastoral Vojnoga ordinarijata RH, koji
je od 7. do 11. veljače u Ženevi na spomenutoj konferenciji zastupao
Republiku Hrvatsku i Vojni ordinarijat.#L#
Po Roščićevim riječima, osobita pozornost sudionika bila je
"usmjerena na etička, pravna, politička i humana pitanja u vezi s
tzv. humanitarnim intervencijama". Ta nova sintagma, odnosno sve
ono što taj novi sporni pojam označava u posljednjih nekoliko
godina, posebno u vezi s vojnim intervencijama u Albaniji, BiH,
Kosovu i Srbiji, izazvala je žustra suprotstavljanja u Europi i
Americi i još nisu pronađena prihvatljiva rješenja ni uspostavljen
konsenzus, podsjetio je.
"Razumljivo je stoga da se taj problem postavlja i pred vjerske
zajednice, koje su preko svojih vojnih kapelana izravno uključene u
takve intervencije, jer je vjersko učenje po svojoj naravi i
poslanju prvo pozvano da osvijetli moralnu i ljudsku dimenziju
sudjelovanja u takvim pothvatima. I ova konferencija pokazala je i
svu izazovnost nemilih političkih i ratnih događaja našeg vremena,
koji su također velik izazov međunarodnoj zajednici, njezinoj
pravnoj, etičkoj, političkoj i vojničkoj utemeljenosti i
usmjerenosti", izjavio je Roščić, dodavši kako na konferenciji
glede tzv. humanitarnih intervencija zajedničko rješenje nije
pronađeno. U raspravama je bilo onih koji su zagovarali takve
akcije i onih koji su se suprotstavljali takvim akcijama, dodao
je.
Glavna tema konferencije, na kojoj su sudjelovali predstavnici
velikih vjerskih zajednica - protestanata, katolika, pravoslavaca
i židova - bila je "Humanitarna intervencija: pravo - dužnost -
izgledi za budućnost". Izvorno je konferencija okupljala samo
voditelje i odgovorne za vojno dušobrižništvo u zemljama članicama
NATO-a, no posljednjih godina sudjeluju i predstavnici
novopridruženih zemalja, zatim onih koje su u Partnerstvu za mir te
onih koje će uskoro ući u Partnerstvo. Na konferenciji su
sudjelovala 92 predstavnika iz 34 zemlje, među kojima, s područja
bivše Jugoslavije, i slovenski predstavnik. Sljedeće godine
konferencija će se održati u Francuskoj.
Katolički sudionici upoznati su s programom Međunarodnoga
jubilejskog hodočašća vojske i policije u Rim, 18. i 19. studenoga
2000.
(Hina) mc