ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i Slovenije mogao bi biti na štetu Hrvatske a u korist Slovenije ukoliko se ne riješi problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, rekao je u
srijedu u Zagrebu za Hinu izvor blizak hrvatskoj vladi.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima
između Hrvatske i Slovenije mogao bi biti na štetu Hrvatske a u
korist Slovenije ukoliko se ne riješi problem duga Ljubljanske
banke hrvatskim štedišama, rekao je u srijedu u Zagrebu za Hinu
izvor blizak hrvatskoj vladi. #L#
Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i Slovenije
stupio je na snagu 23. veljače kada je i Hrvatska nakon Slovenije
predala notu o njegovoj ratifikaciji.
Stupanje na snagu tog sporazuma, i Hrvatska i Slovenija ocijenile
su kao "gestu dobre volje nove hrvatske vlade", te mogućnost za
rješenje ostalih otvorenih pitanja.
Službeni stav Hrvatske nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, bio
je da nova hrvatska vlada time nije učinila ustupak Sloveniji.
Izvor blizak hrvatskoj vladi međutim smatra da ovaj sporazum šteti
Hrvatskoj ukoliko se istodobno ne riješi i drugi imovinski problem
u hrvatsko-slovenskim odnosima.
"Ovakav sporazum koji ne uključuje rješenje deviznog duga
hrvatskim štedišama u Ljubljanskoj banci ide više na štetu
Hrvatske," rekao je izvor ocijenivši da je ratificiranje sporazuma
s hrvatske strane bilo više "političko nego pravno pitanje".
Napominjući da je slovenska imovina u Hrvatskoj daleko veća nego
hrvatska u Sloveniji, izvor smatra da je Hrvatska napravila ustupak
Sloveniji a da zauzvrat nije dobila odgovarajuću protuvrijednost.
Prema procjenama Ljubljanska banka duguje hrvatskim štedišama oko
300 milijuna maraka.
Pitanje Ljubljanske banke kao i vlasničkih odnosa u nuklearki Krško
trebalo bi se tek riješiti posebnim ugovorima između Zagreba i
Ljubljane.
Ni Hrvatska niti Slovenija ne raspolažu s točnim podacima o tome
kolika je vrijednost hrvatske imovine u Sloveniji, ili slovenske u
Hrvatskoj. Slovenci su, prije nego što je sporazum stupio na snagu,
u procjenama vrijednosti slovenske imovine u Hrvatskoj baratali
svotama do 3 milijarde njemačkih maraka.
Obje strane slažu se da Slovenci imaju puno više imovine u
Hrvatskoj, nego Hrvati u Sloveniji.
Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima u potpunosti je riješio
pitanje imovine privatnih osoba u Hrvatskoj i Sloveniji, te će te
osobe moći slobodno raspolagati svojom imovinom.
Problem imovine pravnih osoba je kompliciraniji. Stupanjem na
snagu ovog sporazuma ukida se zabrana raspolaganjem imovine (koja
je bila donesena 24. srpnja 1991. uredbom hrvatske vlade), te
pravne osobe sada mogu u većini slučajeva slobodno raspolagati
svojom imovinom.
Imovina stečena naplatno-pravnim poslovima je neupitna, a pitanjem
imovine stečene zajedničkim ulaganjem Slovenije i Hrvatske bavit
će se predstavnici Hrvatskog fonda za privatizaciju i Slovenske
agenicije za razvitak (Slovenska družba za razvoj - SRD). Oni bi se
trebali sporazumno dogovoriti o suvlasničkim djelovima imovine
stečene zajedničkim ulaganjem.
Prodaja zajedničke slovensko-hrvatske imovine bila je moguća i
prije ovog sporazuma posebnom dozvolom hrvatske vlade i
ministarstva pravosuđa, i do sada je sklopljeno pedesetak takvih
ugovora.
Sporna je imovina nekih velikih hrvatskih tvrtki (poput npr. Kraša,
Željezare Sisak i INA-e) u Sloveniji, te imovina slovenskih tvrtki
u Hrvatskoj (poput npr. Tobačne Ljubljana, CIMOS-a i Prebolda).
Sporazumom o imovinsko-pravnim odnosim prestaju važiti
ograničenja u raspolaganju imovinom privatnih osoba i tvrtki iz
Slovenije u Hrvatskoj i obratno, stečene do datuma neovisnosti
dviju zemalja što je prema tekstu sporazuma za Hrvatsku 8.
listopada 1991. a za Sloveniju 25. lipnja 1991.
Hrvatska očekuje da će nakon ratificiranja ovog sporazuma,
slovenska strana ratificirati i sporazum o malograničnom prometu i
suradnji između dviju zemalja, za koji je Zagreb posebno
zainteresiran.
(Hina) nab sl