HRVATSKA OD SLOVENIJE OČEKUJE ISTU OTVORENOST PREMA PITANJIMA

ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Hrvatska je ratifikacijom sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima pokazala znak dobre volje prema Sloveniji od koje sada očekuje istu otvorenost u rješavanju preostalih otvorenih pitanja međusobnih odnosa, rekao je četvrtak u Zagrebu za Hinu glasnogovornik hrvatskog ministarstva vanjskih poslova. #L# Hrvatski veleposlanik u Ljubljani u srijedu je slovenskom ministarstvu vanjskih poslova predao notu kojom je potvrđeno stupanje na snagu sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima između Hrvatske i Slovenije. Time su Hrvatska i Slovenija riješile jedno od otvorenih pitanja koja opterećuju međusobne odnose od stjecanja neovisnosti dviju zemalja. "Ovo je još jedna u nizu gesta i signala dobre volje Hrvatske da se otvorena pitanja sa Slovenijom što prije riješe," rekao je za Hinu glasnogovornik hrvatskog MVP-a Željko Trkanjec. Hrvatska i Slovenija su sporazum o imovinsko-pravnim odnosima potpisale i ratificirale još krajem prošle godine ali je Hrvatska očekivala da će istodobno s ratifikacijom sporazuma o imovini Slovenija ratificirati i sporazum o malograničnom prometu i suradnji između dviju zemalja. Slovenski parlament je međutim u prosincu prihvatio imovinski sporazum, za koji je Slovenija više zainteresirana, ali istodobno ponovno odgodio ratifikaciju malograničnog sporazuma starog već skoro tri godine za koji je Hrvatska pokazala veliko zanimanje. Hrvatska je tada rekla da najvjerojatnije neće razmijeniti note o ratifikaciji sporazuma o imovini ukoliko Slovenija ne pokaže kooperativnost u oba sporazuma. Na pitanje da li je ovaj postupak nove hrvatske vlade ustupak Sloveniji Trkanjec je odgovorio: "Ne radi se o ustupku. Ovo je znak otvorenosti i spremnosti Hrvatske za stvaranjem dobrosusjedskih odnosa." "Hrvatska je ovim potezom otvorila vrata za rješavanje problema i jasno da očekujemo da i Slovenija pokaže istu otvorenost," odgovorio je Trkanjec upitan da li Hrvatska očekuje nešto za uzvrat. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u srijedu je u priopćenju izrazio zadovoljstvo tim potezom hrvatske vlade. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju je međutim posebno napomenulo kako "ugovor o imovinsko-pravnim odnosima nije povezan s odnosima vezanim za Nuklearnu elektranu Krško i Ljubljansku banku Zagreb, što će biti predmet posebnih ugovora između dviju država". Trkanjec je najavio da će se u roku od nekoliko tjedana u Zagrebu susresti hrvatski i slovenski ministri vanjskih poslova Tonino Picula i Dimitrij Rupel. "Hrvatska računa na ozbiljan politički dijalog u rješavanju otvorenih pitanja," rekao je on govoreći o predstojećem susretu. Iz diplomatskih izvora se doznaje da će dvojica ministara najviše vremena posvetiti preostalim otvorenim pitanjima, granici na moru i kopnu, posebice u Piranskom zaljevu i dugu Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Problem nuklearke Krško uglavnom je doveden na tehničke pojedinosti upravljanja što bi trebali rješavati stručnjaci. Diplomatski izvori ocjenjuju da je Hrvatska ovim potezom pokrenula "ofenzivu" u rješavanju odnosa sa Slovenijom i da sada mirno može očekivati slovenske poteze. Izvori drže da je Hrvatska izlaskom iz međunarodne izolacije nakon promjene vlasti i postavši "miljenica EU-a" bitno ojačala pregovaračke pozicije prema Sloveniji. "Niti jedna od zemalja ne želi postojeće međusobne probleme unijeti u Europu a sada je na Sloveniji da dade odgovor," rekao je diplomatski izvor. Sporazumom o imovinsko pravnim-odnosima prestaju važiti ograničenja u raspolaganju imovinom privatnih osoba i tvrtki iz Slovenije u Hrvatskoj i obratno stečene do datuma neovisnosti dviju zemalja što je prema tekstu sporazuma za Hrvatsku 8. listopada 1991. a za Sloveniju 25. lipnja 1991. (Hina) sl il