ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Može li Zagreb 2005. biti europska kulturna prijestolnica pitanje je, a i naziv tribine u sklopu koje će njezini sudionici danas ponuditi i neke odgovore na taj upit. Tribina se održava u dvorani "Janje"
zagrebačkoga ZKM-a u organizaciji nevladine i neprofitne udruge Academia moderna i uz suradnju Društva arhitekata grada Zagreba te potporu Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Može li Zagreb 2005. biti europska
kulturna prijestolnica pitanje je, a i naziv tribine u sklopu koje
će njezini sudionici danas ponuditi i neke odgovore na taj upit.
Tribina se održava u dvorani "Janje" zagrebačkoga ZKM-a u
organizaciji nevladine i neprofitne udruge Academia moderna i uz
suradnju Društva arhitekata grada Zagreba te potporu Instituta
Otvoreno društvo Hrvatska.#L#
Predsjednik Academiae modernae Nikola Polak ističe da je to "nulti"
projekt te udruge, zamišljen u sklopu poimanja kulture i kao
kulture resursa i ambijenta. Svrha tribine je pokazati da Zagreb do
2005. doista može postati europskom kulturnom prijestolnicom, jer
za to ima stvarne temelje u činjenici da je 60-ih godina to već bio,
a ima i energiju "kulturnjaka". Tu je energiju pak potrebno
"kanalizirati" jer se samo tako može pokrenuti politička volja,
nužna da se to i ostvari, ustvrdio je Polak. U uvodnome slovu
predsjednik Academiae modernae novomu je ministru kulture dr.
Antunu Vujiću poručio da kulturi ne pristupa sa suženoga motrišta,
već od tzv. trostupanjske koncepcije kulture - kulture rada i
stvaranja, razmjene i komunikacije te kulture resursa i
ambijenta.
O stanju u hrvatskoj metropoli u arhitekturi objekata lijepe
umjetnosti te na primjerima dviju "tema" zagrebačkoga kazališnog
života i zgrade stare Nacionalne i sveučilišne knjižnice govorio je
arhitekt Nenad Fabijanić. Zagrebački kulturni slikopis Fabijanić
je počeo činjenicom da je Novi Zagreb područje bez kulturnih
objekata, pa ostaju "samo" gornjogradski i donjogradski prostori
središta grada. Pri tomu je Fabijanić podsjetio i na gornjogradski
"paradoks", koji se, rekao je, očituje u tome da je Gornji grad -
grad kulture i politike i "mrtav" grad u koji dolaze pozvani
političari i umjetnici, a bez svakidašnjega života koji bi
odražavao kulturni i ini životni ritam grada.
Fabijanićeva "šetnja" gornjogradskim i donjogradskim palačama
završila je tvrdnjom da lijepa pročelja palača, na žalost, ne
komuniciraju i ne pozivaju na sadržaj koji se iza njih nalazi. Zato,
ustvrdio je, da postane europskom kulturnom prijestolnicom, Zagreb
XXI. st. treba dobiti prikladne prostore za muzejske sadržaje koje
još nema, među kojima su muzej suvremene umjetnosti, muzej filma i
filmografije, multimedijski istraživački centar te mnogi drugi
kulturni objekti.
Kulturna politika i europski standardi teme su o kojima je govorila
Naima Balić. Spomenula je Kulturno izvješće za koje je Hrvatska
dobila pohvale Vijeća Europe i koje je, istaknula je, bilo potrebno
najviše zbog nas samih i naših europskih standarda. U svim
procesima europeiziranja, pa tako i u kulturi, ocijenila je, moramo
se ponašati kao da smo već članica EU-a.
Na tribini je Slavko Dakić govorio o novom generalnom urbanističkom
planu grada Zagreba i kulturnoj infrastrukturi, a Igor Franić
predstavio je projekt muzeja suvremene umjetnosti. U raspravi je
sudjelovalo i više kulturnih djelatnika.
(Hina) ip mc