ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Trećina ljudi pati od kroničnog umora, a stručnjaci se slažu u jednome: nismo stvoreni za moderan način života, piše "Independent".
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Trećina ljudi pati od kroničnog umora,
a stručnjaci se slažu u jednome: nismo stvoreni za moderan način
života, piše "Independent". #L#
Većina ljudi poznaje simptome iscrpljenosti. Kad osjete umor, rano
idu na počinak, danju paze da se previše ne umore i već se osjećaju
bolje. Većina stručnjaka misli da postoje različite vrste umora
koje, ako se ne liječe, mogu dovesti do kroničnog umora, čak i
sindroma kroničnog umora.
Stručna terminologija koja se rabi u slučaju umora većinu ljudi
zbunjuje. "Ne smijemo miješati kronični umor sa sindromom
kroničnog umora, složenom bolešću koju uzrokuje kombinacija
čimbenika", kaže dr. Trudie Chalder, ravnateljica klinike za osobe
koje pate od kroničnog umora pri King's College Hospital u
Londonu.
"Obilježja sindroma kroničnog umora su ekstremna iscrpljenost, bol
u mišićima i slabost slična teškom obliku gripe", objašnjava dr.
Chalder. Drugi simptomi su otežana koncentracija i pamćenje,
gubitak ravnoteže, probavni problemi, problemi s vidom, poremećaj
spavanja i promjene raspoloženja.
Ako često osjećate potpunu iscrpljenost, niste jedini. Od toga pati
oko 38 posto ljudi, a uzrok toj iscrpljenosti vrlo je jednostavan:
previše radimo.
"Danas ljudi imaju mnogo veću ulogu u društvu nego što su imali u
prošlosti", kaže dr. Chalder. "Posebno žene koje se brinu za djecu,
rade danju, a kućanske poslove obavljaju navečer. Dodamo li tome
činjenicu da često imaju vrlo visoka mjerila i osjećaju pritisak da
sve što rade moraju napraviti savršeno, ne čudi da ih na kraju
pogodi sindrom kroničnog umora."
Ako ne spavate dobro, nikad se nećete potpuno oporaviti pa zato
možete osjećati umor. "Kad mi se obrate kronično umorne osobe,
nastojim se usredotočiti na njihove životne navike, otkriti kad
odlaze spavati, kako spavaju i imaju li vremena za odmor i
opuštanje", kaže dr. Chalder. "Bitno je pronaći ravnotežu između
posla i slobodnog vremena."
Neki stručnjaci misle da bi važan faktor mogla biti kandida,
gljivična crijevna infekcija. "Sve veća raširenost kandide važan
je čimbenik koji u mnogima izaziva osjećaj iscrpljenosti povezan s
osjetljivošću na hranu", kazao je dr. John Briffa, nutricionist.
"Nedovoljno probavljene čestice hrane prolaze kroz crijevne
stijenke u krvotok pa se zbog toga možete osjećati strašno", dodaje
dr. Briffa. On misli da u mnogih pacijenata s kroničnim umorom slabo
rade i nadbubrežne žlijezde. "One luče dva hormona - adrenalin i
kortizol i vrlo su bitne u regulaciji reakcije na stres. U osoba
koje pate od kroničnog umora često je poremećeno lučenje kortizola
pa se bude s jako malo energije dok im se razina energije povisuje
noću, baš kad bi morali spavati."
Dr. Chalder umor liječi kombiniranjem kognitivne bihaviorističke
terapije i promjene životnih navika. Drugi rabe biljne pripravke,
od onih za dopunu prehrane do ginsenga i slatkog korijena, kojima se
već stoljećima liječe stres i emocionalni poremećaji.
U SAD-u je u posljednje vrijeme vrlo popularna i tableta pod nazivom
Enada. Američki znanstvenici pretpostavljaju da osobe koje pate od
kroničnog umora imaju sniženu razinu ATP-a, izvora kemijske
energije koji daje snagu svim stanicama u tijelu. Nedavno kliničko
ispitivanje provedeno na 26 pacijenta s kroničnim umorom pokazalo
je da ih se 31 posto osjećalo manje iscrpljeno poslije uzimanja
lijeka.
Ipak stručnjaci su oprezni. Profesor imunologije u Bart's Hospital
i specijalist za sindrom kroničnog umora Anthony Pinching je
skeptičan: "Postoje minimalni i za sada neuvjerljivi znanstveni
podaci o uporabi Enade u liječenju sindroma kroničnog umora".
Unatoč visokoj cijeni i sumnjičavosti nekih stručnjaka, Enada je
sve popularnija u SAD-u i Velikoj Britaniji, a osobe koje pate od
sindroma kroničnog umora često traže bilo što što im može pomoći.
(Hina) car dgk