LJUBLJANA, 28. veljače (Hina) - Slovenska vanjska politika prema susjednim državama vraća se u izbornoj godini onamo gdje je bila 1991. godine, a najbolje ju simbolizira trokut Kučan - Drnovšek - Rupel, piše u komentaru ljubljanski
"Dnevnik", dovodeći u pitanje neke premise slovenske vanjske politike koju je postavio utemeljitelj slovenske diplomacije i odnedavno ponovo ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
LJUBLJANA, 28. veljače (Hina) - Slovenska vanjska politika prema
susjednim državama vraća se u izbornoj godini onamo gdje je bila
1991. godine, a najbolje ju simbolizira trokut Kučan - Drnovšek -
Rupel, piše u komentaru ljubljanski "Dnevnik", dovodeći u pitanje
neke premise slovenske vanjske politike koju je postavio
utemeljitelj slovenske diplomacije i odnedavno ponovo ministar
vanjskih poslova Dimitrij Rupel.#L#
"Trokut iz Brijuna 1991. ponovo je lijepo harmoniziran. Kako inače
protumačiti da su se Drnovšek i Kučan tek sada odjednom sjetili
problema slovenske manjine u Italiji kao da je to pitanje od jučer.
Još više iznenađuje da uvijek oprezni predsjednik države
vehementno pravi razliku između katastarskih i priirodnih granica,
te obećava hrvatsko razumijevanje stanovnicima Hotize. Treba se
samo nadati da Hrvati svojim gestama dobre volje ne koketiraju s
Ljubljanom nego sa Bruxellesom. U suprotnom slučaju ubrzo ćemo biti
tamo gdje smo već bili 1992. godine, kad je slovenska oporba morala
braniti Hrvate pred Dimitrijem Rupelom" - piše "Dnevnikov"
komentator Dejan Kovač.
Kao osnovnu pogrešnu premisu slovenske vanjske politike Kovač
ocjenjuje želju za "tutorskim" odnosom prema Hrvatskoj,
"nepovjerljivost" prema Italiji i "poniznost" prema Austriji, te
tvrdi da je to konstanta koju je Ljubljana pokazivala od
osamostaljenja, pri čemu je Rupel svojevrsna personifikacija takve
"simplificirane" vanjskopolitičke filozofije.
Kovač kao ilustraciju citira Rupelovu izjavu o odnosima s Hrvatskom
nakon što je formirana Drnovšekova koalicijska vlada s
demokršćanima (početkom 1993. godine), kada je Rupel izgubio
položaj ministra vanjskih poslova.
"Što se tiče Hrvatske, Peterle (novi ministar vanjskih poslova)
neće moći napraviti ništa. To je u velikoj mjeri zavisi od toga kako
će se dogovoriti financijeri o Ljubljanskoj banci. Bojim se da ćemo
kroz dvije-tri godine još uvijek biti ondje gdje smo sada. Što se
tiče granice, diplomatsko povjerenstvo neće moći napraviti posao i
sačuvati za Sloveniju Piranski zaljev. To neće biti jednostavno i
taj posao mogu napraviti samo stručnjaci. U tom pogledu se
pribojavam međunarodne arbitraže... Ukratko, tko misli da će s
Hrvatima biti moguće postići dogovor preko noći, taj je u teškoj
zabludi." - izjavio je tada Rupel, citira ljubljanski "Dnevnik".
(Hina) fl sb