ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Širenje gradova nova je prijetnja svjetskom okolišu, a gradovi poput Atlante i Pekinga sve se brže šire na obradivu zemlju.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Širenje gradova nova je prijetnja
svjetskom okolišu, a gradovi poput Atlante i Pekinga sve se brže
šire na obradivu zemlju. #L#
Satelitske slike prikupljane 30 godina pokazuju da se iznad gradova
zagrijava atmosfera, a veliki gradovi stvaraju vlastite klimatske
zone koje mogu promijeniti regionalne vremenske prilike, piše "The
Independent".
NASA-ini znanstvenici tvrde kako su promatranja nekih gradova
pokazala da golemi "toplinski otoci", koje stvaraju sve veći
gradovi, počinju utjecati na fotosintezu na obližnjim
poljoprivrednim područjima i uzrokuju klimatske poremećaje, kao
što su oluje u neuobičajeno doba godine.
Iz NASA-e izvješćuju kako je jedno satelitsko ispitivanje pokazalo
da je na područjima na kojima se gradovi brzo šire 20 dana u godini
manje fotosinteze.
"To je isto kao kad biste ugasili svjetlo u stakleniku dok rastu
biljke", rekao je Marc Imhoff, znanstvenik iz NASA-ina Centra za
svemirske letove "Goddard" u Greenbeltu (Maryland).
Razvoj mega-gradova i moda gradnje na najboljoj obradivoj zemlji
stvara ozbiljne poteškoće budućim naraštajima, upozorio je Imhoff
na godišnjem sastanku Američke udruge za promicanje znanosti.
"Proizvodnja hrane u osnovi je povezana s primarnom proizvodnjom,
to jest fotosintezom. Ako je u okolišu znatno smanjena sposobnost
fotosinteze, nužno se smanjuje i mogućnost života na ovom planetu",
izjavio je Imhoff.
Zbog topline koju ispuštaju veliki gradovi i sunčeva svjetlost,
koju upijaju opeka, beton i asfalt, dnevne se i noćne temperature
znatno povećavaju. U jednom američkom gradu, Atlanti, temperaturna
razlika između gradskog središta i seoskih područja može dosegnuti
i 22 stupnja. Jedna je od posljedica i produljena sezona uzgoja
bilja na obližnjim poljoprivrednim područjima unatoč padu ukupne
produktivnosti. "To pokazuje koliko snažno djeluje 'urbani
toplinski otok', koji bi mogao utjecati i na klimatske promjene,
osobito na Sjevernoj polutki, gdje je razvoj gradova najsnažniji",
upozorio je Imhoff.
Imhoff je napomenuo da je danas izgrađeno tri posto Zemljina kopna,
a do 2025. u gradovima bi moglo živjeti 80 posto ljudi. Urbanizacija
je tri puta brža od rasta svjetske populacije jer se sve više ljudi
seli u gradove, a gradsko se stanovništvo u razvijenom svijetu seli
u nova predgrađa.
(Hina) car dgk