ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Prijetnja klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskom aktivnošću mogla bi se pokazati vrlo sitnim problemom u usporedbi s malo poznatom prirodnom pojavom, izvješćuje BBC.
ZAGREB, 7. veljače (Hina) - Prijetnja klimatskim promjenama
uzrokovanim ljudskom aktivnošću mogla bi se pokazati vrlo sitnim
problemom u usporedbi s malo poznatom prirodnom pojavom,
izvješćuje BBC. #L#
Geolozi tvrde da će prije ili poslije razorne erupcije supervulkana
uzrokovati velik pad temperature u svijetu.
Prema izvješću objavljenom u emisiji BBC-a "Horizon", uskoro bi se
mogla dogoditi erupcija jednoga supervulkana u američkome
Nacionalnom parku Yellowstoneu.
Posljednja erupcija tog vulkana bila je prije 640.000 godina.
Profesor Bill McGuire iz Istraživačkog centra "Benfield Greig
Hazard" pri "University College" u Londonu kaže: "Pripremamo se za
još jednu erupciju, osim ako sustav nije sam sebe uništio. No
deformacije na površini i drugi znakovi koje je izmjerio satelit
pokazuju da je vulkan još aktivan."
Supervulkani su obično udoline, a ne planine, veliki urušeni
krateri koje je teško otkriti.
Krater u Yellowstoneu dugačak je 70 kilometara i širok 30. Osam
kilometara ispod Zemljine površine golema je komora magme s velikom
količinom rastaljenog stijenja.
Kako u komori raste tlak, podižu se površina i toplina. No
vulkanolozi ne znaju kada će se dogoditi erupcija u Yellowstoneu.
Knjiga profesora McGuirea "Apocalipse! A natural history of global
disasters" (Apokalipsa, prirodoslovna povijest globalnih
katastrofa) skicira moguću eksploziju u Yellowstoneu godine 2074.,
a autor ističe da su se svakih 100.000 godina, u posljednja dva
milijuna, dogodile dvije takve eksplozije.
Supervulkani će se, tvrdi, najvjerojatnije pronaći na onim
područjima na kojima se Zemljine ploče urušavaju jedna ispod druge.
Toj su pojavi osobito podložni Pacifički pojas i jugoistočna
Azija.
No jedan je urušeni krater i u blizini Napulja, u južnoj Italiji.
Dr. Ted Nield, član Geološkog društva iz Londona, kaže: "Moglo bi se
dogoditi isto kao i u Yellowstoneu, samo s manjim posljedicama.
Kada se aktivira supervulkan, snaga mu je mnogo veća nego ona
običnih vulkana. Oslobođena energija jednaka je sudaru s kometom
ili asteroidom. Supervulkan izbacuje prostorne kilometre
stijenja, prašine, sumpornog dioksida itd. u gornji sloj
atmosfere, gdje se reflektira Sunčevo zračenje snižavajući tako
temperaturu koja stiže na Zemljinu površinu. To je slično
nuklearnoj zimi.
Učinci bi mogli trajati četiri ili pet godina, usjevi bi propadali,
raspao bi se i cijeli ekosustav, a to će se jednoga dana i
dogoditi."
Čak i obični vulkani mogu utjecati na klimu. Nakon erupcije
indonezijskoga vulkana Tambora godine 1815. uslijedilo je nekoliko
hladnijih godina na cijelom planetu - prosječna godišnja
temperatura bila je oko jedan stupanj niža od normalne.
Britansko geološko društvo upozorava da je nužno dodatno istražiti
supervulkane i moguće klimatske posljedice zbog njihovih
erupcija.
(Hina) car dgk