GS: TEČAJNU POLITIKU TREBA ODREDITI STRATEGIJOM GOSPODARSKOM RAZVITKA

ZAGREB, 25. veljače (Hina) - U Hrvatskoj postoji realna inflacija, koja se očituje u porastu cijena, ali ne i promjeni tečaja koji se dosadašnjom ekonomskom politikom zadržavao na nerealnoj razini. Ocijenjeno je to na današnjoj stručnoj raspravi "Tečaj, eurizacija i bankarska reforma kao pretpostavke integracije u EU". Unatoč razlikama ekonomskih stručnjaka o mogućoj promjeni tečajne politike, sudionici rasprave suglasni su s potrebom što hitnijeg donošenja Strategije gospodarskog razvitka, kojom treba odrediti tečajnu politiku.#L# Za fiksni tečaj kune, koji ukida valutni rizik, zalaže se Guste Santini, direktor tvrtke Rifin i glavni urednik časopisa Ekonomija. On, naime, drži da "promjena tečaja hrvatske kune ne bi potaknula izvoz, jer Hrvatska nema što izvesti". Devalvacija bi, po njegovu mišljenju, samo izazvala povećanje troškova i time realnu inflaciju učinila višom. Santini drži da bi se inflacijom povećao pritisak, a situacija u gospodarstvu dodatno pogoršala. Realna inflacija rješava se povećanjem proizvodnje, uz prihvatljive troškove, kazao je Santini. On također procjenjuje kako kamatne stope u Hrvatskoj u narednom razdoblju neće jako pasti. Velimir Šonje iz Hrvatske narodne banke smatra da je Hrvatskoj potreban "kontrolirani fiksni tečaj kune kao poticaj razvitku financijskog tržišta u europskim okvirima". Rigidni tečajni režim, po njegovu bi mišljenju, bio korak prema što bržem prihvaćanju eura. Šonje drži da kunu treba vezati uz euro te ocjenjuje da umjetna promjena tečaja Hrvatskoj ne bi koristila. Savjetnik hrvatskog predsjednika za gospodarska pitanja Stjepan Zdunić, koji je na skupu govorio isključivo kao ekonomski stručnjak, ocijenio je da tečaj hrvatske valute treba staviti u kontekst donošenja Strategije gospodarskog razvitka za koju očekuje da bi mogla biti donesena do jeseni ove godine. Ekonomska politika Hrvatske, smatra, treba proizići iz društvenih prioriteta. Ustvrdio je kako je hrvatska monetarna politika posljednjih godina pokazala da može odgovoriti maastriškim kriterijima napomenuvši da to ipak nije bilo dovoljno da bi EU Hrvatsku procijenila srednjoročno i dugoročno stabilnom. Dug financiranja dosadašnje 'kvazistabilnosti' je nezaposlenost, ocijenio je Zdunić dodajući da je Hrvatska trenutačno na granici najveće zaduženosti prema inozemstvu. Također je istaknuo kako treba utvrditi ulogu državne imovine u krpanju proračuna. Tečajna politika koju je Hrvatska vodila posljednjih godina jedan je od osnovnih faktora na kojem se gradila pogrešna industrijska politika, ocijenjuje prof. Dražen Kalogjera potkrijepivši to podatkom da je Hrvatska jedina europska zemlja koja u posljednjih desetak godina nije povećala izvoz već je "ostvarila stopu rasta od minus dva posto". Kalogjera, koji se zalaže za promjenu tečaja kune, drži da su u Hrvatskoj stvoreni lobiji banaka, uvoznika i švercera kojima je dosadašnja politika odgovarala, dok ceh tečaja kune plaća 350.000 nezaposlenih. I Anđelko Bilušić tvrdi da je primarni cilj gospodarske politike rješavanje problema nezaposlenosti što se, kako je kazao, ne može učiniti bez stranog kapitala. Istaknuvši da hrvatsko gospodarstvo već više od dvadeset godina ne bilježi rast, Zvonimir Baletić se zalaže za promjene tečajne politike. Precijenjeni tečaj kune doveo je do gubitka proizvodnje, izvoza i nesposobnosti za konkuriranje na stranim tržištima, ali je doveo i do gubitka domaćeg tržišta, tvrdi Baletić koji ocjenjuje da bi "održanje sadašnjeg tečaja Hrvatskoj donijelo katastrofalne posljedice". (Hina) kg db