POVRATAK 16.500 HRVATSKIH SRBA U 6 MJESECI, TEST ZA HRVATSKU VLADU

Piše Renata Tomašević ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Povratak 16.500 tisuća hrvatskih Srba u njihove prijeratne domove u roku od šest mjeseci u sklopu vladina projekta vrijednog 55 milijuna dolara predstavlja lakmus-papir kojim nova hrvatska vlast treba zorno dokazati da i u praksi jednako tretira sve svoje građane bez obzira na nacionalnost.#L# Uz promjenu zakona o HRT i suradnju s Haškim sudom, ubrzani povratak izbjeglica u Hrvatsku bitni je kriterij po kojemu će se u vrlo kratkom roku mjeriti deklarirana spremnost nove vlade da odjelotvori obećanja dana biračkom tijelu i europskim partnerima. Svoju privrženost zadaći povratka Hrvatska je pokazala proteklog ponedjeljak u Budimpešti gdje je na sastanku Radnog stola o demokratizaciji i ljudskim pravima Pakta o stabilnosti predstavila projekt "Dragovoljna repatrijacija i održiva reintegracija hrvatskih izbjeglica". Projekt Vladina ureda za prognanike, izbjeglice i povratnike za povratak hrvatskih izbjeglica srpske nacionalnosti iz Savezne Republike Jugoslavije te Bosne i Hercegovine, vrlo su dobro ocijenile međunarodne organizacije, zemlje EU te zemlje u regiji. "Dojmovi iz Budimpešte izuzetno su pozitivni, bili smo izuzetno zadovoljni čuti tako povoljne ocjene", kazao je glasnogovornik misije Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Zagrebu Andrej Mahečić prenoseći ocjene voditelja misije Roberta Robinsona. Takav projekt povratka, ističe glasnogovornica vladina Ureda za prognanike Ana Marija Radić, nije, međutim, nikakva novost. Bilo ih je mnogo i provodili su se, kao i ovaj, u koordinaciji s UNHCR-om. Novost leži u činjenici da je prijedlog ponuđen u okviru Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu s jasnim ciljem - ubrzanja njegove provedbe motiviranjem donatora da ga podupru. Donatorska konferencija Pakta o stabilnosti, najavljena je za ožujak u Bruxellesu, nakon čega bi se trebala osnovati tzv. stirring group (mješovita skupina) sastavljena od predstavnika vlade i donatora, u koordinaciji s UNHCR-om. Prijedlog dragovoljnog povratka temelji se na snimci stanja učinjenoj u zadnjem tromjesječju 1999., kada je pri vladinu Uredu za prognanike bilo obrađeno 16 i po tisuća zahtjeva hrvatskih Srba koji su izrazili želju za povratkom. Drugi dio naziva vladina projekta - održiva reintegracija - upućuje da se pri osmišljavanju vodilo računa o svemu što valja ispuniti da bi povratak bio održiv. A to znači izbjeći situacije u kojima si povratnik s krovom nad glavom postavlja teško pitanje "A što sad?" Stoga 55 milijuna dolara ne podrazumijeva samo obnovu domova ciljane skupine povratnika već i procjenu cjelokupne gospodarske situacije na terenu, gdje je nerijetko potrebno obnoviti gotovo sve: od infrastrukture (električne i druge instalacije), do uspostave državnih službi (zdravstvo, obrazovanje, socijalna skrb) i civilne infrastukture. Da se pak povratnici ne bi našli u tugaljivoj egzistenciji ovisnosti o socijalnoj pomoći predviđeni su revitalizacija poljoprivede, poticanje malog poduzetništva, potpora sektoru zapošljavanja te izgradnja institucija. Od 16.500 tisuća ljudi njih 2.500 već boravi u Hrvatskoj, ali im stambeni status i održiv povratak nisu riješeni. U tekstu projekta pod naznakom vremenski okvir ističe se da će svi slučajevi koji ne zahtijevaju dodatnu financijsku potporu biti riješeni "bez odgode, a najkasnije u roku 6 mjeseci". Slučajevi uvjetovani financijskom potporom "riješit će se u roku 6 mjeseci od osiguravanja potrebnih financijskih sredstva za tu namjenu", dodaje se u tekstu uz naznaku bilo od "Vlade i/ili međunarodne zajednice". Povratak se, međutim, već provodi, kazao je Mahečić. Povratak neprestance teče, te se ritmom bržim ili sporijim od kraja 1995. u Hrvatsku vratilo 67 tisuća hrvatskih Srba iz SRJ i BiH kao i iz hrvatskog Podunavlja u druge dijelove Hrvatske. Vladin ured u suradnji s UNHCR-om zaprimio je zahtjeve za povratak ukupno 21.569 osoba iz SRJ i BiH, a od tog se broja po proceduri Ureda/UNHCR-a vratilo 7.564 osoba. Procjenjuje se da je potrebno osposobiti 12.000 stambenih jedinica u Hrvatskoj za provedbu ukupne obnove i povratka. Vlada je tijekom svog mandata troškove za pokriće te zadaće procijenila na milijardu dolara, a taj bi se iznos u jednakim omjerima rasporedio na četiri godine. (Hina) rt ii