ĐUKIĆ: SRBI SU JOŠ GRAĐANI DRUGOG REDA

ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Predsjednik SNS-a (Srpska narodna stranka) i jedini predstavnik Srba u Hrvatskom državnom saboru, zastupnik Milan Đukić, u razgovoru za Hinu naveo je očekivanja srpske zajednice od nove vlasti u Hrvatskoj. "Očekujemo od nove Vlade da zločini počinjeni nad Srbima u vrijeme vojnih akcija 'Bljesak' i 'Oluja' prvenstveno budu predmet Haaga, te da izmijeni niz diskriminacijskih zakona koji Srbe u Hrvatskoj i dalje drže u poziciji građana drugog reda", rekao je Đukić. Posebno je važno, smatra, da nova Vlada u 'procesu povratka' svima omogući jednaka prava. Đukić i predsjednika Republike Stjepana Mesića obvezuje za odgovornost Hrvatske spram dosadašnjih stradanja Srba u RH.#L# Predstavnici Europske unije i nedavno su u Bruxellesu pred premijera Ivicu Račana i ministra vanjskih poslova Tonina Piculu - povratak Srba naveli kao jedan od uvjeta približavanju europskim integracijama. Đukić je u razgovoru najprije ocijenio današnji položaj Srba u Hrvatskoj, ustvrdivši da se Srbima u međuvremenu nije dogodilo ništa da bi se osjećali ravnopravnim građanima Republike Hrvatske, osim opravdane nade da će im nakon promjene vlasti u Hrvatskoj biti bolje. Smatra da i nije realno očekivati promjene "u 24 sata", i da se u tom smislu još ništa nije dogodilo ni građanima nesrpske nacionalnosti. Po njegovu mišljenju nova bi većina u parlamentu trebala izmijeniti zakone, koje je nazvao diskriminacijskim po Srbe, a to su: Zakon o državljanstvu, Zakon o privremenom preuzimanju i raspolaganju napuštenom imovinom, Zakon o područjima od posebne državne skrbi, Zakon o aboliciji, Zakon o konvalidaciji te Zakon o obnovi. Mnogi od tih zakona, kaže Đukić, sadržajno i nisu toliko sporni ali su opterećeni nizom uredaba i naputaka kojima ih je prošla Vlada "na terenu", osporavala. Kako tvrdi, predstavnici Europske unije iz tih razloga nisu mogli obnavljati kuće građana srpske nacionalnosti, porušene u vrijeme 'Bljeska' i 'Oluje', jer je Srbima obično nedostajao dokument koji se zove - Rješenje o obnovi, a koje je izdavalo Ministarstvo za obnovu preko županijskih centara. Time se, ocjenjuje Đukić, Srbima osporavalo i pravo na povratak. Građana srpske nacionalnosti koji su od 1991. napustili Hrvatsku, po Đukićevim je procjenama u SR Jugoslaviji oko 160 tisuća, a u Republici Srpskoj u BiH oko 60 tisuća. "Oni iz Hrvatske nisu otišli dragovoljno, oni su protjerani i nisu optanti, što potvrđuje i želja za povratkom". Đukić smatra, da se "oni mogu vratiti u Hrvatsku na način da im se ili izgrade kuće, ili da im se vrate oduzete kuće. Srpske su kuće palili pripadnici Hrvatske vojske i policije. To nisu bili incidenti, nego je to učinjeno planski", ustvrdio je Đukić. Srbi koji su ostali u Hrvatskoj nerijetko su, kaže Đukić, od državne administracije bili onemogućavani i u tome da na vrijeme dobivaju važne dokumente, kao što je Uvjerenje o državljanstvu - a što je posebno utjecalo na zadržavanje radnih mjesta, ili na pravo sudjelovanja u privatizaciji, kaže Đukić, napominjući da je takvih diskriminacija čitav niz. Đukić smatra da je "režimu nacionalni interes bio važniji od međunarodne izolacije. S druge strane, Đukić ocjenjuje da je sadašnja vlast shvatila - da se građani moraju vratiti, i da Hrvatska mora biti pravna država i da mora surađivati s Haagom. Po njegovim riječima, "hrvatska vlast mora dati odgovor gdje su grobovi građana srpske nacionalnosti. Ako smo rekli da su Srbi u ovom ratu činili zločine, a činili su, jer masovne grobnice su se našle, a vjerujem da će se upornošću pronaći i ostale - onda treba odgovoriti i gdje su pokopani nestali Srbi? Jer svi koji su počinili zločine u vrijeme 'Bljeska' i 'Oluje', kada je", kako navodi Đukić, "nestalo 5673 građana srpske nacionalnosti, jednaki su zločinima počinjenim u vrijeme srpske politike 'Martića i Babića (u vrijeme okupacije četvrtine Hrvatske op.a.). Đukić objašnjava da Martić i Babić "nisu bili ni produkt ni volja srpskog naroda u Hrvatskoj". Nova će vlast, navodi Đukić "morati razriješiti i zločine počinjene nad Srbima i prije oslobađanja okupiranih hrvatskih krajeva, kao što su zločini u Pakračkoj poljani, nestanak 450 građana Siska i okolice ili ubojstvo 71 građanina u Gospiću". Ocjenjuje da kod najvećeg dijela građanstva u Hrvatskoj još nije stvorena opća klima za povratak Srba, (kojih se do danas po njegovim navodima vratilo 37 tisuća). Pitanje povratka Srba po njemu se amortizira pitanjima - žele li se Srbi vratiti kolektivo ili ne, ili pak ekonomskom situacijom. Iako smatra da je ekonomska situacija itekako bitna za povratak, Đukić je naglasio da ona ne smije biti uvjet povratku jer pogađa sve građane RH a ne samo Srbe. "Pravo na povratak izričito se vezuje za pravnu sigurnost, za pravnu državu koja je u funkciji demokracije, za pravo na obnovu, za povratak stanarskog prava, i za pravo na privatnu imovinu", istaknuo je. Đukić nije želio prognozirati koliko bi se Srba moglo vratiti u Hrvatsku. "Zašto uopće prognozirati?", rekao je,"kada se građani ionako vraćaju na svoje, a ne na tuđe vlasništvo?". Niti teorijski niti praktično masovnog povratka Srba ne može biti, zaključio je Đukić. (Hina) Danica Juričić sšh