LJUBLJANA, 28. siječnja (Hina) - Odnosi s Hrvatskom u slovenskoj politici opet postaju prvorazrednom političkom temom i galvaniziraju stranke koje su već otpočele prijevremenu kampanju za ovogodišnje parlamentarne izbore.
LJUBLJANA, 28. siječnja (Hina) - Odnosi s Hrvatskom u slovenskoj
politici opet postaju prvorazrednom političkom temom i
galvaniziraju stranke koje su već otpočele prijevremenu kampanju
za ovogodišnje parlamentarne izbore.#L#
Stranke koje podržavaju ratifikaciju sporazuma dviju država o
malograničnom prometu i suradnji, a uvjetno bi ih mogli definirati
kao lijevo-liberalni politički blok, predale su tekst sporazuma na
razmatranje ustavnom sudu. "Neka ustavni sud ocijeni jesu li
utemeljene tvrdnje desnice u parlamentu da sporazum prejudicira
granicu i da je štetan za Sloveniju. Mi smo uvjereni da to nije
točno." - tumači potez ljevice Darja Lavtižar Bebler, zastupnica
liberalnih demokrata (LDS). Pitanje je međutim koliko će
stajalište ustavnih sudaca utjecati na zastupnike jer se svi slažu
da je riječ o političkom sporu, a ne materiji koja bi se riješila
stajalištem da se malogranični promet ne kosi sa slovenskim
ustavom.
"Ako ustavni suci presude da je sporazum neustavan, jasno je da će
nas to mišljenje obvezati, ako kažu da nije, onda je ratifikacija
stvar političke odluke" - tumači Franc Zagožen, vodeći zastupnik
Pučke stranke (SLS) i ogorčeni protivnik ratifikacije sporazuma.
Izvori bliski službenoj politici priznaju da je predaja sporazuma u
ruke ustavnih sudaca potez "kupovanja vremena" kako bi se postigao
visok stupanj konsensusa stranaka.
To bi možda - razmišljaju u Ljubljani - stvorilo uvjete da se u
kontaktima s novom hrvatskom vladom ponovo iznesu argumenti kako
Slovenija ne može pristati na "podjelu Piranskog zaljeva".
To je naime do sada bio jedan od glavnih argumenata oporbe protiv
vanjske politike Janeza Drnovšeka i njegovih ministara vanjskih
poslova koji su se periodično susretali s kritikama na račun
"popustljivosti prema Hrvatskoj".
"Pitanje ratifikacije ili neratifikacije sporazuma prvenstveno je
političko a ne pravno pitanje" - tvrdi pročelnik instituta za
međunarodno pravo na ljubljanskom Pravnom fakultetu Miha Pogačnik.
On je u razgovoru za "Delo" naglasio da moguće odbijanje parlamenta
da potvrdi sporazum koji su 1997. godine potpisali tadašnji
ministri vanjskih poslova Mate Granić i Zoran Thaler ne bi značila
kršenje međunarodnog prava jer je zakonodavna vlast (parlament)
odijeljena od izvršne vlasti, odnosno od vlade.
Pogačnik sugerira da odbijanje sporazuma - za koji priznaje da ima
niz pozitivnih elemenata za pogranično stanovništvo - ne bi imao
štetne posljedice niti na međunarodnom planu odnosno pri
uključivanju u Europsku uniju, čak ako se taj potez motivira
tvrdnjom da prejudicira nepostojeću granicu između dviju država.
Što se tiče kopnene granice, nije riječ o graničnom nego
"delimitacijskom" sporu, konkretno treba utvrditi teče li granica
po prirodnoj granici (Dragonji) ili 200 metara južnije, tumači
ljubljanski profesor. Poznato je naime da Pučka stranka predlaže da
se sporazum odbije i ponovno počnu pregovori o zadnjih 7 kilometara
kopnene granice u Istri, pri čemu se zalaže da početna slovenska
pozicija bude inzistiranje na uključivanju Savudrije i triju
istarskih zaselaka južno od Dragonje u "staru katastarsku općinu"
Piran.
(Hina) fl sb