GB-HR-EU-SK-INTEGRACIJE-Makrogospodarstvo-Politika BBC 9. II. HRVATSKA I EU BRITANSKI RADIO - BBC9. II. 2000.Slijedom političkih promjena u Hrvatskoj strani bankari počeli su najavljivati bolja vremena za hrvatsko gospodarstvo. U
nekim optimističkim prognozama govori se i o mogućnosti da Hrvatska po kratkim postupku uđe na uži popis kandidata za prijam u Europsku uniju. Koliko su realna ta očekivanja, pitala sam Gavina Graya, analitičara iz časopisa 'The Economist':= Mislim da postoji realna opasnost od prevelikih očekivanja. Nedvojbeno je da je pobjedom koalicije SDP-HSLS na parlamentarnim izborima, a posebno pobjedom Stipe Mesića na predsjedničkim izborima, završila tuđmanovska era u Hrvatskoj. Međutim postoji razlika u onome što Zapad očekuje od Hrvatske i što većina Hrvata očekuje od Zapada. Zapad očekuje brži napredak u pitanju povratka Srba u Hrvatsku i, bez obzira na to koliko je Račanova Vlada spremna udovoljiti tom zahtjevu, nesumnjivo je da je to vrlo nepopularno u Hrvatskoj. Također Zapad će od Zagreba tražiti da bolje surađuje s haaškim sudom, a pitanje međunarodne istrage o akciji Oluja već je u Hrvatskoj izazvalo velike kontroverze. S druge strane, u Hrvatskoj se širi neka vrst euforije da je zemlja napokon ušla u Europu. Problem je u sljedećem - ako Hrvatska ne bude brzo djelovala, ona
BRITANSKI RADIO - BBC
9. II. 2000.
Slijedom političkih promjena u Hrvatskoj strani bankari počeli su
najavljivati bolja vremena za hrvatsko gospodarstvo. U nekim
optimističkim prognozama govori se i o mogućnosti da Hrvatska po
kratkim postupku uđe na uži popis kandidata za prijam u Europsku
uniju. Koliko su realna ta očekivanja, pitala sam Gavina Graya,
analitičara iz časopisa 'The Economist':
= Mislim da postoji realna opasnost od prevelikih očekivanja.
Nedvojbeno je da je pobjedom koalicije SDP-HSLS na parlamentarnim
izborima, a posebno pobjedom Stipe Mesića na predsjedničkim
izborima, završila tuđmanovska era u Hrvatskoj. Međutim postoji
razlika u onome što Zapad očekuje od Hrvatske i što većina Hrvata
očekuje od Zapada. Zapad očekuje brži napredak u pitanju povratka
Srba u Hrvatsku i, bez obzira na to koliko je Račanova Vlada spremna
udovoljiti tom zahtjevu, nesumnjivo je da je to vrlo nepopularno u
Hrvatskoj. Također Zapad će od Zagreba tražiti da bolje surađuje s
haaškim sudom, a pitanje međunarodne istrage o akciji Oluja već je u
Hrvatskoj izazvalo velike kontroverze. S druge strane, u Hrvatskoj
se širi neka vrst euforije da je zemlja napokon ušla u Europu.
Problem je u sljedećem - ako Hrvatska ne bude brzo djelovala, ona
neće imati velike koristi od Zapada. Također mislim da bez obzira na
brzinu kojom će djelovati nova Vlada, pregovori s Europskom unijom
moći će započeti možda za šest ili devet mjeseci, a Hrvatska sasvim
sigurno još neko vrijeme neće biti pogodan kandidat za ulazak u
Europsku uniju. Mislim da za to neće biti dovoljni mjeseci već
nekoliko godina.
- Da li to drugim riječima znači da je nerealno očekivati da
Hrvatska, kao što je bio slučaj sa Slovačkom, preskoči nakon izbora
nekoliko stepenica na europskoj ljestvici?
= Usporedba sa Slovačkom je vrlo privlačna, no razlike između
Slovačke i Europske unije bile su na sasvim drugačijoj razini od
onih koje ima Hrvatska. Zato mislim da Hrvatska neće moći po kratkom
postupku ući na listu za članstvo u Europsku uniju, ali će se
poboljšati njezini odnosi s unijom. Poboljšati i Zapadu će sigurno
biti stalo da pomogne novoj vlasti u Zagrebu.
- Koje mjere bi trebala poduzeti nova Hrvatska vlada na ekonomskom
planu kako bi privukla veća strana ulaganja i unaprijedila svoj
kreditni rejting?
= Ne vjerujem da nova Vlada može bitnije popraviti situaciju glede
stranih ulaganja, osim načiniti promjene u političkom imidžu
Hrvatske. To znači da bi se neki investitori koji su ranije zazirali
od ulaganja, uskoro mogli pojaviti u Hrvatskoj. Možda bi pomoglo i
da zakoni o stranim ulaganjima postanu pogodniji za investitore,
jer je do sada program privatizacije najviše išao na ruku hrvatskim
tajkunima. Također, trebalo bi dopustiti da više stranog kapitala
uđe u hrvatski turizam, a to se do sada često blokiralo političkim
odlukama. Što se tiče kreditnog rejtinga mogu reći samo da se
hrvatski vanjski dug rapidno povećao u posljednje dvije godine i
ako nova Vlada ne završi proces privatizacije, dug će i dalje
rasti.
(BBC)