US 17.II.CSM: VJERSKI ČELNICI-OBNOVA

SJEDINJENE DRŽAVE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 17. II. 2000. Buđenje iz balkanske noćne more "Eksplozija od 14. siječnja rascijepila je pravoslavnu crkvu u Cernici, čime je broj razorenih ili oskrnavljenih kršćanskih crkava i samostana u razdoblju nakon promjene vlasti u ljeto prošle godine porastao na najmanje 77. Prije toga mete napada bile su džamije. Za vrijeme rata u susjednoj Bosni Srbi i Hrvati uništili su oko 1400 džamija. Vjerski čelnici na Balkanu smatraju razaranja namjernim proračunatim napadima na duh svojih naroda, gubitkom višestoljetnih remek-djela europske umjetnosti i arhitekture, ali i velikim izazovima s kojima se suočavaju u svojim pokušajima definiranja vlastite nove vodeće uloge u obnovi društva. Nadalje, spomenuta razaranja dodatno ističu hrabrost, potrebnu svima koji žele premostiti etno-vjerske podjele u svojim nastojanjima, usmjerenim na izgradnju demokratske i pluralistične budućnosti. Upravo tom cilju teže ključni vjerski čelnici u Bosni i na Kosovu. Prošlog tjedna Interreligijsko vijeće Bosne i Hercegovine - muslimanski čelnik, metropolit srpske pravoslavne crkve, rimokatolički nadbiskup i predsjedatelj židovske zajednice - bilo je domaćin dvodnevnoga sastanka čelnih vjerskih čelnika s Kosova, koji su surađivali u izrađivanju strategije zajedničkoga djelovanja u opasnim i neuobičajenim okolnostima. Valja također napomenuti da se u drugoj polovici 1999. 28 vjerskih čelnika iz čitave regije okupilo na dvodnevnom sastanku u Ammanu, objavivši Deklaraciju o obnovi i razvoju u jugoistočnoj Europi, sročenu na tri stranice. 'Bio je to prvi sastanak u povijest naših različitih vjeroispovijesti. Nikada ne bih povjerovao da ću za istim stolom vidjeti muslimanske, pravoslavne, katoličke i židovske čelnike', izjavljuje Qemajl Morina, dodekan islamskoga teološkog fakulteta na Kosovu. 'Ta je inicijativa bila jako konstruktivna i - gledano iz povijesne perspektive - jako važna. Složili smo se da moramo imati hrabrosti (podići glas) iako postoje druge snage koje pokušavaju iskoristiti religiju za izazivanje sukoba. Valja naglasiti da je svaki oblik ratovanja u ime vjere zapravo prekršaj protiv te vjere', napominje arhiepiskop Anastazios, čelnik pravoslavne crkve na Kosovu. U spomenutoj deklaraciji priznate su posljedice komunizma, sukoba i zloupotrebe vjere u regiji; zatražen je oproštaj i pomirenje svih zajednica; i istaknuta odlučnost u promicanju demokracije, ljudskih prava, vladavine zakona i snažnoga građanskog društva. Skiciran je niz koraka koje vjerski čelnici moraju poduzeti kako bi promovirali poštivanje drugih vjera, preuzeli odgovornost za zaštitu manjina i radili na obnovi društva. 'Primarna uloga i odgovornost političkih čelnika i institucija jest izgradnja jakih država, ali materijalna obnova i razvoj mogu imati dugoročni učinak samo ako su popraćeni primjerenom moralnom i društvenom obnovom', istaknuto je u Deklaraciji. 'Građani istočne Europe trebaju pomoć, ali ako pacijent nema unutarnju energiju, potrebnu za ozdravljenje, nijedan doktor ne može mu pomoći izvana', ističe reis-ul-ulema Mustafa Cerić, čelnik islamske zajednice u Bosni. Potrebna je duhovna obnova, tvrde mnogi čelnici. 'Uzroci naših problema leže u povijesti - najočigledniji su oni vezani za pola stoljeća života pod totalitarnim režimom. Izgubili smo samopoštovanje, osjećaj za ljepotu osobne neovisnosti, osjećaj za uživanje u konstruktivnim inicijativama, razmišljanje o budućnosti', dodaje dr. Cerić. Za vrijeme komunizma vjera je bila izložena represiji te je prakticiranje vjere ozbiljno oslabilo. Kada je komunizam doživio slom, a vjera ponovno nastupila u ulozi primarnoga kulturnog predmeta identifikacije skupina u Jugoslaviji, građani su tek ograničeno razumijevali svoje vjere. R. Scott Appleby, profesor povijesti na Sveučilištu Notre Dame, naziva tu pojavu 'vjerskom nepismenošću' - 'doslovnim izostankom izvedenih moralnih razmatranja i temeljnog teološkog znanja' - a taj uvjet po Applebyju 'povećava vjerojatnost kolektivnog nasilja u kriznim situacijama'. U svojoj knjizi 'Ambivalentnost svetosti' dr. Appleby istražuje uloge vjera u nasilju i izgradnji mira. Dok su političari uprezali vjerske simbole u jaram svojih nacionalnih snova, neki članovi klera nisu podizali glas protiv te pojave ili su čak i sami u njoj sudjelovali. Drugi pak pripadnici klera, koji su zauzimali odgovarajući stav, bili su katkad pretučeni. Danas čelnici priznaju svoju odgovornost za budućnost, pokušavajući shvatiti svoju pravu ulogu u odnosu prema politici. Uviđaju snagu u svojoj suradnji budu li se uspješno nosili sa snagama oko njih, koje ih potiču na podjele. 'Trebamo potporu svjetovnih i vjerskih skupina širom svijeta', izjavljuje kardinal Vinko Puljić, rimokatolički nadbiskup sarajevski. Vjerski skup sponzorirala je Svjetska konferencija o vjeri i miru (WCRP), organizacija vodećih vjerskih čelnika u više od sto zemalja, čije je sjedište u New Yorku. Jedan od poticaja za sazivanje sastanka bila je, dijelom, i nova regionalna strategija međunarodne zajednice - Pakt stabilnosti jugoistočne Europe - pokrenuta u srpnju prošle godine. Europa i Sjedinjene Države priznaju spomenutim paktom da Balkan ne može uspjeti sam i obećaju velike inicijative u sferi demokratizacije, gospodarskoga razvoja i sigurnosti. Postojane gorke podjele u Bosni moćan su podsjećaj na granice materijalne obnove. 'Daytonski sporazum zaustavio je rat, ali stabilan mir još nije uspostavljen, a institucije ne funkcioniraju na zdrav način', izjavljuje kardinal Puljić. 'Pakt za stabilnost jugoistočne Europe trebao bi poštovati i duhovne i moralne vrijednosti... Moramo izgraditi proces pomirenja', upozorava on. Osoblje WCRP-a angažirano je u samoj Bosni od 1997. g., surađujući s lokalnim čelnicima na razvoju Interreligijskog vijeća (IRV). Pokrenulo je sličan proces i na Kosovu, održavši prvu sjednicu samo tri tjedna prije početka NATO-ova bombardiranja. Kaos od prošlog proljeća presjekao je linije komunikacije, a sastanak u Ammanu ponudio je pripadnicima kosovskoga klera prvu priliku za međusoban razgovor nakon dramatičnog preokreta. Usprkos još aktualnim opasnostima koje sa sobom nosi interakcija među raznim zajednicama, ponovno su se sastali licem u lice prošloga tjedna u Sarajevu, objavivši 'priopćenje o zajedničkoj moralnoj zadaći' potpore 'zajedničkom životu'. Morina, čelnik islamske zajednice, izražava nadu da će Interreligijsko vijeće na Kosovu 'odigrati važnu ulogu u uspostavi mira i stabilnosti na Kosovu', pa na kraju i u težnji 'pomirenju'. Nitko ne podcjenjuje teškoće. 'Rat na Kosovu nije bio motiviran vjerskim razlozima... na obje strane vodili su ga ekstremisti- ateisti', izjavljuje otac Sava Janjić, tajnik episkopa srpske pravoslavne crkve Artemija. Zato valja napomenuti da je utjecaj vjerskih zajednica ograničen, tvrdi on. Albanci redovito presijecaju telefonske linije njihovu manastiru Gračanica, izjavljuje otac Sava, poznat zbog svoga rada na internetu po nadimku 'kiber-pop' (...) Srbi su stalno u opasnosti, a preostalih sto tisuća pripadnika srpske zajednice getoizirano je u nekoliko enklava. Međunarodne postrojbe pokušale su pomoći, ali 'nisu uspjele ispuniti svoju glavnu misiju - spriječiti da jedan zločin i oblik represije zamijene drugi', ističe otac Sava. Srbi smatraju da su interreligijska nastojanja važna. 'Moći ćemo surađivati budemo li se svi složili u osudi nasilja na svim stranama', tvrdi otac Sava i dodaje: 'Moramo se otvoreno usprotiviti ekstremizmu, poduprijeti demokratizaciju regije. Emocionalne geste prijateljstva uzaludne su ako se svojim ponašanjem ne počnemo razlikovati od ljudi... na moralnoj razini'. U Bosni, gdje su zajednice izoliranije nego prije rata, Interreligijsko vijeće prisutno je sada i u javnosti. Izdaje zajednička priopćenja; objavilo je knjigu, namijenjenu obrazovanju javnosti i medija o svakoj vjeri; producira tjedni radijski program o temama od interesa za javnost. Vjerski čelnici nastupili su na državnoj televiziji, raspravljajući 90 minuta o svojoj odlučnosti da surađuju na izgradji pluralističkog društva. 'Inače se pripadnici različitih zajednica sastaju samo kad međunarodna zajednica prisili političare da sjednu za isti stol. Bosanski čelnici razgovaraju dvije i pol godine, ali samo u proteklih šest mjeseci vijeće je počelo funkcionirati kao tijelo', izjavljuje Jim Cairns, koordinator WCRP-a u Sarajevu. Komunikacija je prekinuta 1998. pod utjecajem političkih tenzija i događaja. Danas se radni odbori IRC-a redovito sastaju kako bi producirali radijski program i riješili pravna pitanja poput povrata podržavljene imovine, što bi im omogućilo slobodno i neovisno djelovanje, i dozvole za povratak raseljenih vjerskih čelnika, što bi kod izbjeglica stvorilo osjećaj sigurnosti i potaknulo ih na povratak. 'Što više prakticirate suradnju, to je čvršće povjerenje, i to ćete na kraju biti osposobljeniji za suočavanje s uistinu teškim pitanjima - onima pravne prirode', dodaje Cains. 'Kako ćemo doći do istinskog pomirenja? Bez dijaloga i suradnje nikad nećete imati dovoljno povjerenja na temelju kojeg ćete biti spremni reći svom nekadašnjem neprijatelju 'Žao nam je, naša zajednica počinila je zločine', ističe on. Kler smatra takvu vrstu isprike i oprosta ključnim uvjetima za bolju budućnost - ali ističe da prethodno valja učiniti još puno toga. (...) 'Sastanak u Ammanu pomogao je vjerskim čelnicima da sagledaju situaciju iz šire perspektive te da otkriju neke mogućnosti za svoje zajednice da odigraju veću ulogu u oblikovanju novog, humanijeg društva', izjavljuje Drago Ocvirk, profesor teologije u rimokatoličkoj ljubljanskoj nadbiskupiji u Sloveniji. 'Otkrili su također da je suradnja jedini put prema rješenju', dodaje Ocvirk (...)" na kraju članka Jane Lampman.