E-HU-RU-YU-ZAGAĐENJE-KATASTROFE-POLITIKA-Okoliš/ekologija-Politika-Organizacije/savezi US 16.2.CSM:ZAŠTITA EU. ONEČIŠĆENJE SJEDINJENE DRŽAVECHRISTIAN SCIENCE MONITOR16. II. 2000.Trovanje europskih rijeka poprima epske razmjere"Nesreća
je proglašena 'najvećom ekološkom katastrofom nakon Černobila'.Izlijevanje velike količine cijanida iz rudnika zlata na sjeveru Rumunjske ugasilo je sav život u Tisi u duljini od 250 milja, a otrovne vode kreću se sada Dunavom, najvećom europskom rijekom. Procjenjuje se da bi 15 tisuća ribara moglo ostati bez posla sljedećih nekoliko godina, ako ne i desetljeća. Voda za piće kojom se opskrbljivalo oko dva milijuna ljudi privremeno je zagađena.Znanstvenici Ujedinjenih naroda počeli su testirati Dunav 15. veljače kako bi utvrdili razinu onečišćenja dok su dužnosnici u susjednoj Jugoslaviji i Mađarskoj zatražili odštetu za prouzročenu štetu. Dok se onečišćivači - cijanid i, vjerojatno, mješavina teških metala - kreću nizvodno prema Crnom moru, puni razmjer štete još nije jasno utvrđen. No, razmjeri katastrofe izazivaju nova upozorenja o potrebnom boljem nadzoru i suradnji u ekološkim pitanjima u postkomunističkoj istočnoj Europi.'Baš kao ni u slučaju Černobila, ni za aktualnu situaciju zapadni
/savezi
SJEDINJENE DRŽAVE
CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
16. II. 2000.
Trovanje europskih rijeka poprima epske razmjere
"Nesreća je proglašena 'najvećom ekološkom katastrofom nakon
Černobila'.
Izlijevanje velike količine cijanida iz rudnika zlata na sjeveru
Rumunjske ugasilo je sav život u Tisi u duljini od 250 milja, a
otrovne vode kreću se sada Dunavom, najvećom europskom rijekom.
Procjenjuje se da bi 15 tisuća ribara moglo ostati bez posla
sljedećih nekoliko godina, ako ne i desetljeća. Voda za piće kojom
se opskrbljivalo oko dva milijuna ljudi privremeno je zagađena.
Znanstvenici Ujedinjenih naroda počeli su testirati Dunav 15.
veljače kako bi utvrdili razinu onečišćenja dok su dužnosnici u
susjednoj Jugoslaviji i Mađarskoj zatražili odštetu za prouzročenu
štetu. Dok se onečišćivači - cijanid i, vjerojatno, mješavina
teških metala - kreću nizvodno prema Crnom moru, puni razmjer štete
još nije jasno utvrđen. No, razmjeri katastrofe izazivaju nova
upozorenja o potrebnom boljem nadzoru i suradnji u ekološkim
pitanjima u postkomunističkoj istočnoj Europi.
'Baš kao ni u slučaju Černobila, ni za aktualnu situaciju zapadni
svijet nema odgovarajuće odredbe. Aktualna je nesreća tek
otkrivena, ali koliko će se nemarnih radnja tek vratiti Europi
poput bumeranga?', upozorava Tom Popper, stručnjak za informatiku
u Regionalnom centru za okoliš u Budimpešti.
World Wide Fund for Nature (Svjetski fond za prirodu - op. prev.),
skupina sa sjedištem u Švicarskoj, pozvala je rumunjsku i mađarsku
vladu da omoguće neograničen i trenutan pristup stručnjacima koji
će moći vrednovati utjecaj izlijevanja otrovnih voda na okoliš.
'Sada se čini jasnim da vijest o izlijevanju otrovnih voda nije
odmah puštena u javnost unatoč opasnosti za život ljudi,
nastanjenih uz obale rijeka, i za divlje životinje koje žive u
rijeci te čiji opstanak o njoj ovisi', objavio je WWF u priopćenju
za javnost.
'Otrovne su vode zapravo ugasile sav život u Tisi u potezu od 250
milja. Vlade moraju odmah povući konkretne poteze... Prvo moramo
poduzeti hitre mjere kako bismo primjereno procijenili razinu
štete; potom treba provesti plan za otklanjanje šteta, a zatim
razmotriti što bi trebalo učiniti za sprječavanje sličnih nesreća u
budućnosti', dodaje Gyirgy Gado, ravnatelj WWF Conservation u
Mađarskoj. (...)
'Čitav ekosustav i sav život u Tisi uništeni su za sljedećih 10 ili
15 godina', kazao je 15. veljače Branislav Blažić, srpski ministar
okoliša.
Izlijevanje otrovnih voda u rijeku moglo se dogoditi u bilo kojem
dijelu svijeta u razvoju, tvrde analitičari. Sve počinje s lošom
privredom. Povežite siromašnu zemlju, koja očajnički treba strana
ulaganja, s blagim ili nepostojećim zakonima o zaštiti okoliša, i
dobit ćete recept za nevolju.
Svijet pak mora biti suzdržan i poštovati suverenitet pojedine
zemlje, čak i kada posljedice nesreće prelaze granice, kao što je
slučaj u aktualnoj nesreći.
'Mi, kao međunarodno tijelo, zasigurno ne možemo ništa nametnuti.
Možemo voditi, predlagati, nuditi stručne procjene, sugerirati
pomoć, ali ne možemo ništa nametnuti', izjavljuje dužnosnik UN-a u
Ženevi koji je zahtijevao da ostane anoniman.
Stoga se stranci utječu pregovorima, utemeljenim na načelu mrkve i
batine. Europsku uniju zabrinjavaju nuklearni reaktori takozvanog
'sovjetskog tipa', općenito slični onome koji se našao u središtu
černobilske katastrofe 1986. na teritoriju današnje Ukajine.
Reaktori su jeftin ali potencijalno opasan izvor energije u Litvi,
Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj Republici.
EU podvrgava te zemlje pritisku kako bi isključile atomske
elektrane s mreže i zamijenile reaktore, što je izuzetno skup
prijedlog.
'Mrkva je članstvo u EU i financijska pomoć, a batina isključivanje
iz popisa budućih članica EU', tvrdi Popper.
U prijašnjim slučajevima izlijevanja otrovnih voda reakcije
razvijenog i svijeta u razvoju bile su jako različite.
Rumunjska katastrofa usporediva je po svom razmjeru i utjecaju na
okoliš s katastrofom koja se 1992. dogodila u rudniku Summitville u
Coloradu. Izlijevanje cijanida i teških metala poubijalo je sve
oblike života na potezu dugom 17 milja u rijeci Alamosa.
Američka Agencija za zaštitu okoliša procjenjuje da će proces
čišćenja premašiti svotu od 170 milijuna dolara.
Kanadska tvrtka koja je upravljala rudnikom objavila je stečaj kada
su stanovnici regije i američka savezna država Colorado podigli
protiv nje tužbu. (...)
Vratimo se slučaju rijeke Tise: uprava Programa UN-a za okoliš dala
je 14. veljače upute svojim stručnjacima u regiji - članovima radne
skupine Balkans Task Force koji istražuju onečišćenje okoliša,
izazvano NATO-ovim zračnim udarima na Jugoslaviju u proljeće
prošle godine - da uzmu uzorke vode iz Dunava. Povjerenica EU za
okoliš Margot Wahlstroem posjetit će regiju 17. veljače kako bi
pomnije razmotrila situaciju. (...)", ističe u završnom dijelu
izvješća Michael J. Jordan.