ZAGREB, 11. veljače (Hina) - U povodu 100. rođendana njemačkoga filozofa Hans-Georga Gadamera u Zagrebu je danas počeo dvodnevni filozofski simpozij "Europska heremeneutika - od Matije Vlačića Ilirika do Hans-Georga Gadamera". Na
skupu, koji je Odjel za filozofiju Matice hrvatske posvetio utemeljitelju nove hermeneutike, sudjeluju filozofi iz Zagreba i Ljubljane te zagrebački sveučilištarci.
ZAGREB, 11. veljače (Hina) - U povodu 100. rođendana njemačkoga
filozofa Hans-Georga Gadamera u Zagrebu je danas počeo dvodnevni
filozofski simpozij "Europska heremeneutika - od Matije Vlačića
Ilirika do Hans-Georga Gadamera". Na skupu, koji je Odjel za
filozofiju Matice hrvatske posvetio utemeljitelju nove
hermeneutike, sudjeluju filozofi iz Zagreba i Ljubljane te
zagrebački sveučilištarci.#L#
Otvarajući skup, pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske
Franjo Zenko osvrnuo se na ulogu našega hermeneutičara Matije
Vlačića Ilirika. Zenko naime drži da je europska hermeneutika
"omeđena s dvama imenima" - Matijom Vlačićem Ilirikom i Hans-
Georgom Gadamerom.
Govoreći o razumijevanju kao temeljnom hermeneutičkom pitanju,
znanstvenik na zagrebačkom Institutu za filozofiju Damir Barbarić
istaknuo je da da je Gadamer reafirmirao europsku hermeneutiku.
Raščlanjujući neka filozofska pitanja, primjerice "zbivanje i
vrijeme", "kontinuitet i diskontinuitet", "govorne teškoće", iz
Gadamerova glavnog djela "Istina i metoda", koje je i jedna od
najvažnijih knjiga 20. stoljeća, Barbarić je podsjetio da se to
djelo izvorno trebalo zvati "razumijevanje i zbivanje". Istaknuvši
kako univerzalnost hermeneutike vidi dvojako u "nijekanju vremena
i nijekanju govorenja", Barbarić je važnim poslom suvremene
filozofije ocijenio određivanje Gadamerove filozofije spram
njegova učitelja Martina Heideggera.
Barbarić je podsjetio kako se 100. obljetnica rođenja jednog od
najvećih živih filozofa 20. stoljeća danas obilježava i u
Heidelbergu, gdje je 1949. Gadamer na katedri naslijedio Jaspersa,
zatim u Tuebingenu, gdje su mu objavljena sabrana djela u deset
svezaka, te u Rimu. Zagrebački skup o Gadameru, kako je rekao u
uvodu Barbarić, drži vraćanjem "samosvijesti zagrebačkog i
hrvatskog filozofiranja".
Na filozofskom skupu "Europska hermeneutika" danas su govorili
Kristijan Krkač, Josip Oslić, Ksenija Grubišić, Ivica Martinović,
Ivan Bekavac Basić, Hrvoje Jurić i Dean Komel.
Hans-Georg Gadamer rodio se 11. veljače 1900. u Marburgu/Lahn.
Svoje glavno djelo "Istina i metoda: Osnovne crte filozofije
hermeneutike" objavio je 1960. Osim toga u sklopu sabranih djela
objavljena mu je u nakladi tuebingenskog Mohra dvosveščana "Nova
filozofija", trosveščana "Grčka filozofija", dvosveščana
"Estetika i poetika" i "Osvrt na hermeneutiku".
(Hina) mc